Kako se od rođenja prati rast i razvoj djeteta, piše prim.dr Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog iz Poliklinike za dječje bolesti Helena
Rast i razvoj najvažniji su pokazatelj po kojem procjenjujem cjelokupno zdravlje pojedinog djeteta, ali i zdravlje populacije. Rast podrazumijeva povećanje veličine i mase, tj. dimenzija tkiva, organa i tijela, dok razvoj obuhvaća sazrijevanje strukture i funkcije. Na rast i razvoj djeteta združeno utječu unutrašnji i vanjski čimbenici: nasljeđe, prenatalni faktori (zdravlje i prehrana majke), socioekonomski, psihološki faktori, prehrana, kronične bolesti...
Najčešći parametri po kojima pratimo rast djeteta su tjelesna masa (TM), tjelesna visina (TV), opseg glave (OG), a u nekim situacijama procjenjujemo i potkožno masno tkivo, indeks tjelesne mase (ITM), te opseg struka i prsa. Sve te mjere promatramo prema dobi i spolu i uspoređujem sa normalama. Najčešće za praćenje koristimo centilne krivulje rasta u koje djetetove parametre i gledamo gdje se dijete nalazi u odnosu na normalne vrijednosti i je li njegov tempo rasta isti kroz vrijeme.
Odstupanje od ritma rasta govori nam da se nešto nepovoljno događa i to nam je znak da je potrebno detaljnije procijeniti prije svega djetetov unos hranjivih tvari tj. kalorija, a ako je to uredu onda tragati za nekim kroničnim bolestima koje su mogući uzrok tome.
Što se razvoja tiče prate se tjelesni, emotivni, socijalni, kognitivni i mentalni razvoj, tj. procjenjuje se je li dijete ostvaruje u određenoj dobi ono što je tada očekivano. Izuzetno je važno pratiti od početka komunikaciju djeteta s okolinom i razvoj govora, kao i motoričkih vještina od najranije dobi. Naime pravovremenim zamjećivanjem zaostajanja i ranom intervencijom može se polučiti veliki napredak koji je to bolji što je dijete ranije počelo sa stimulacijom.
Detaljan vodič: Što bi dijete trebalo znati govoriti do petog rođendana?
Periodički sistematski pregledi najbolji su vid praćenja rasta i razvoja. Tada se učine sva potrebna mjerenja, također pregleda dijete po svim organskim sustavima, a ponekad dodaju i osnovni laboratorijski nalazi, prije svega radi procjene ima li anemije ili nekih drugih deficita.
Dojenačko razdoblje - zdravo dijete u prvoj godini naraste oko 25 cm
Kako su u prvoj godini rast i razvoj najintenzivniji tada je potrebno i najviše takvih pregleda. Prvi pregled radi se već u rodilištu, potom sa 1 mjesec, dalje sa 2, 4, 6, 9 mjeseci djeteta i oko prvog rođendana. Zdravo dijete u prvoj godini života naraste čak oko 25 cm, a tjelesnu masu utrostruči.
Kada je manjkav kalorijski unos, dijete prvo slabo dobiva na tjelesnoj masi, a ako to potraje onda zaostaje i rastom. Isto je i ako se radi o nekoj bolesti koja ometa dijete. No, čim se otkloni razlog i vrate optimalni uvjeti, dijete će vrlo brzo dostići svoj zaostatak. U prvoj godini je i iznimno brz rast mozga, koji pratimo indirektno prema OG, stoga je to mjerenje koje se ne smije zaboraviti. Dodatno se gleda i psihomotorni i socijalni razvoj.
Ne učite dijete sjediti i hodati, to ometa motorički razvoj
Tijekom prve godine dijete motorički usvaja uspravljanje iz ležećeg položaja, prvo kreće samo pridizanje glavice, rotacija, zatim usvajanje sjedenja između 6 i 8 mj., a iza toga puzanje i ustajanje prema prvim koracima. Razvijaju se i druge motoričke vještine, poput funkcije šake i žvakanja. Socijalni razvoj je također intenzivan i počinje kratkotrajnim fiksiranjem pogledom u novorođenačkoj dobi, dalje sve boljim praćenjem i uspostavljanjem komunikacije s okolinom, smješkanjem, pokazivanjem interesa za ljude i igračke, raspoznavanjem bližnjih od stranaca...
Dijete se i glasovno razvija od gugutanja do prvih slogova, a krajem 1. godine i prvih smislenih riječi. Na svakom od nabrojenih pregleda ocjenjuje se je li dijete sukladno očekivanom za dob. Prati se i razvoj zubi, koji ima vrlo velike fiziološke varijacije, od toga da prvi zub postoji već kod rođenja, pa do toga da nikne tek krajem prve godine života. Ipak najveći broj djece dobije prvi zubić sa 5-9 mj. i u dobi godine dana ima oko 6-8 zubi.
U dobi 4-8 tj. savjetuje se učiniti ultrazvuk kukova kako bi se pravovremeno ustanovila i uspješno konzervativno izliječila prirođena displazija („iščašenje“) zgloba kuka. Ukoliko se isto propusti, kasnije se može korigirati samo kirurškim tretmanom.
Što kad beba ne diže glavu i izvija se u luk?
Nakon prvih 6 mjeseci majčino mlijeko, započinje dohrana
Posebnu pažnju zaslužuju prehrana i vitaminska suplementacija koje su bitne ne samo za rast i razvoj bebe, već i dobar imunitet, prevenciju anemije i rahitisa te manjka drugih vitamin. Dodatno se zna da je prehrana u prve dvije godine baza organizmu da se dobro metabolički „isprogramira“ za kasnije i smanji rizike za neke bolesti u odrasloj dobi poput debljine, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti tip 2. Iz tog je razloga savjetovanje o tome važan dio svakog takvog pregleda.
Optimalno prehrana u prvih šest mjeseci je majčino mlijeko, a uz uvođenje drugih namirnica ostaje najbolja mliječna baza i dalje. Uloga pedijatra podržati je dojenje i pravovremeno sugerirati počinjanje dohrane, znači uvođenja nemliječnih namirnica u prehranu djeteta, u vidu kašica. Prema preporukama optimalno vrijeme za to je između navršenog 4. i 6. mj. života. Ukoliko majka nema dovoljno mlijeka ili nije u mogućnosti dojiti uvode se gotovi dojenački pripravci.
Neadaptirano kravlje mlijeko, mlijeka drugih sisavaca kao i biljna mlijeka ne bi se trebala koristiti kao osnovno mlijeko u djece do godine dana. Suplementacija vitamina D potrebna je kroz cijelu prvu godinu života, u dozi od 400IU, zbog prevencije rahitisa. Tijekom prva tri mjeseca, osobito za dojenu djecu preporučuje se i dodavanje K vitamina koji sudjeluje u stvaranju faktora zgrušavanja krvi, a kojeg nema optimalno u majčinom mlijeku. Krajem prve godine, dobro je provjeriti krvnu sliku djeteta kako bi se procijenile rezerve željeza. Kod prijevremeno rođenje djece to se radi i ranije, jer su sklonija anemiji te sukladno potrebi dodaje željezo.
Dob malog djeteta - intenzivan razvoj govora i motoričkih vještina
Iza prve godine života, sistematski pregledi kojima se prati rast i razvoj uobičajeno bi trebali biti jednom godišnje. Očekivani rast u drugoj godini je oko 12 cm, a dijete dobije 2-3 kg, dok opseg glave raste samo 2 cm. U trećoj i četvrtoj rast je oko 6-8 cm, a napredak na težini također oko 2-3 kg. U toj dobi intenzivan je razvoj govora, vezanje riječi u rečenice, istraživanje okoline i igre.
Dijete dobro usvaja i motoričke vještine trčanja, penjanja uz stepenice, samostalnog hranjenja i pijenja, odijevanja, kontrole sfinktera. U dobi malog djeteta dobro bi bilo prekontrolirati i vid kako bi se što prije detektirale slabovidnosti koje nekada nije kod male djece lako bez pregleda zamijetiti.
Predškolska i školska dob - izmjena mliječnih i trajnih zubi
U predškolskoj dobi djeca rastu oko 6-8 cm, a u ranoj školskoj oko 6 cm i dobivaju oko 2-3 kg na godinu. U toj dobi razvijaju se vršnjački odnosi, djeca imaju već razvijene svoje navike i preferencije. To je i vrlo osjetljivo razdoblje u kojem djeca znaju burno doživjeti promjene poput prinove u obitelji, kretanja u vrtić, pa se mogu javiti noćni strahovi, regresivna ponašanja i slično.Dolazi do izmjene mliječnih zubi i razvoja trajne denticije. Godišnje se izmjeni oko 4 do 5 zubi i do 12 godine bude zamijenjeno cijelo mliječno zubalo, a dalje rastu još kutnjaci i umnjaci.
Pubertet i adolescencija - hormonske i tjelesne promjene
Pubertet je vrijeme spolnog sazrijevanja i novog zamaha rasta. Prvo rastu ekstremiteti, zatim šake i stopala, pa kralježnica. Istovremeno rastu i spolni organi, i razvijaju se spolne karakteristike: pojava dlačica, rast dojki, maternice jajnika, a kod dječaka testisa i spolovila; dječacima mutira glas i jača mišićno tkivo, a djevojčice dobivaju raspodjelu masnog tkiva po ženskom tipu. To je posredovano nizom hormonskih promjena i sazrijevanjem spolnih žlijezda. Sve prate i pubertetske promjene ponašanja koje su nerijetko vrlo burne i također hormonski uvjetovane. U djevojčica pubertet počinje oko 10. godine, a dječaka oko 12. godine.
Adolescencija je period negdje od 16 do 18,19. godine života, tj. razdolje od stjecanja spolne zrelosti do završetka tjelesnog rasta i stjecanja psihosocijalne zrelosti. Završetkom adolescencije osoba je odrasla i sposobna za separaciju od roditelja, ima izgrađen stav o sebi i relacije prema drugim osobama i životu.
