Adolescenti, a posebno adolescentice, postaju svjesni da načinom života i prehranom mogu utjecati na izgled tijela i nerijetko je to doba kada se javljaju razni poremećaji u prehrani
Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaća vremensko razdoblje približno između 10. i 22. godine života. Naziv pubertet često se koristi kako bi se označile tjelesne manifestacije spolnog sazrijevanja. Tijekom ovog „burnog i olujnog“ razdoblja događaju se brojne tjelesne i psihičke promjene. Adolescenti, a posebno adolescentice, postaju svjesni da svojim načinom života i prehranom mogu utjecati na izgled tijela i nerijetko je to doba kada započinju eksperimentiranja s hranom.
U posljednjih dvadesetak godina poremećaji u prehrani uzimaju značajan zamah. Kada govorimo o poremećajima u prehrani mislimo na anoreksiju nervozu, bulimiju i kompulzivno prejedanje. Debljina predstavlja drugu stranu medalje, ali s istim korijenskim ishodištem. Naime, svako psihičko nezadovoljstvo koje se nastoji riješiti unosom ili ograničavanjem unosa hrane na kraju rezultira pogubno po tjelesno zdravlje organizma.
Poremećaji prehrane obično se javljaju u ranoj adolescenciji, dakle u školskoj dobi, a predstavljaju jedan od ozbiljnih zdravstvenih problema koji osobito pogađa adolescentice. Iako učestalost varira, najčešće se navodi da 1-2 posto adolescentica i mladih žena u razvijenim zemljama obolijeva od anoreksije ili bulimije nervoze. Danas poremećaji hranjenja pogađaju djevojke u sve ranijoj dobi.
"Kritični" nutrijenti
Preporučuje se da adolescenti imaju 5-6 obroka dnevno. Također, za usvajanje zdravih prehrambenih navika, od iznimne su važnosti redoviti obiteljski obroci. Prehrana mora biti bogata visokovrijednim izvorima proteina poput nemasnog mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda. Žitarice, voće i povrće trebaju činiti temelj prehrane, a odabir masti treba biti mudar – prednost treba dati masnoćama biljnog porijekla i masnoj ribi.
Potreba adolescentica za željezom povećava se za oko 50 posto početkom menstruacije što uvjetuje dnevnu dozu od 15 mg željeza dnevno. Često je unos željeza nedostatan u ovome razdoblju zbog eksperimentiranja s prehranom ili povećanih gubitaka tijekom mjesečnice.
Potrebe adolescenata za željezom također se povećavaju, ali za 20 posto, najvećim dijelom stoga što dolazi do povećanja nemasne, mišićne mase, te je adolescentima potrebno 12 mg željeza dnevno. Kod mladića su nedostaci rjeđi jer oni uglavnom potrebe podmiruju povećanim unosom hrane.
Unos kalcija u razdoblju adolescencije je veoma važan, adekvatna količina kalcija pomaže u razvijanju i jačanju kostiju i najbolja je prevencija osteoporoze kasnije u životu. Osim za pravilnu izgradnju koštane mase, kalcij u pravilnim količinama pomaže i rast te kontrakciju mišića. Dnevne potrebe adolescenata za kalcijem iznose 1300 mg, a mogu se zadovoljiti sa 4 serviranja mlijeka, sira ili jogurta dnevno.
Više o pravilnoj dječjoj prehrani pročitajte u našem specijalu Zdrava hrana svakog dana!
