Pubertet započinje pojavom prvih sekundarnih spolnih obilježja, a završava spolnom zrelošću. Djevojčice i dječaci u pubertet ne ulaze istovremeno - djevojčice se s prvim promjenama suočavaju oko 10. godine života, a dječaci oko 12. godine
Jedno od najturbulentnijih razdoblja života upravo je razdoblje puberteta. Pubertet predstavlja prijelaz od djeteta do odrasle dobi, započinje pojavom prvih sekundarnih spolnih obilježja, a završava spolnom zrelošću. Razdoblje od nastupa spolne zrelosti do završetka rasta i razvoja naziva se adolescencija. Iz same definicije jasno je da pubertet obuhvaća mnoštvo promjena. Fiziološke promjene u pubertetu događaju uglavnom prema pravilnom redoslijedu kao posljedica intenzivnih hormonskih promjena.
Djevojčice i dječaci u pubertet ne ulaze istovremeno, djevojčice u pubertet ulaze većinom oko 10. godine života, dječaci oko 12. godine. Međutim, dob početka puberteta vrlo je varijabilna isto kao i trajanje puberteta.
Glavne promjene u pubertetu su ubrzanje tjelesnog rasta i razvoja, sazrijevanje spolnih žlijezda i pojava sekundarnih spolnih obilježja.
Rast i razvoj u pubertetu
Jedan od glavnih znakova puberteta je ubrzanje rasta. Neposredno prije nastupa puberteta brzina rasta se usporava, prije puberteta (od četvrte do desete godine) djeca u prosjeku rastu 5-6 centimetara godišnje. Ulaskom u pubertet brzina rasta se ubrzava te negdje sredinom puberteta dijete ulazi u takozvani pubertetski zamah rasta. Zamah rasta se kod djevojčica događa ranije nego kod dječaka s obzirom na to da i pubertet započinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. Djevojčice će najbrže rasti oko dvanaeste godine, a dječaci oko četrnaeste.
Osim rasta u visinu u pubertetu dolazi i do porasta tjelesne težine, kod djevojčica se stvara više masnoga tkiva, pogotovo u području bokova i bedara, a kod dječaka više mišićnog tkiva.
Pubertet u djevojčica
Djevojčice u pubertet ulaze ranije nego dječaci. Prvi znakovi puberteta u djevojčica javljaju se između devete i jedanaeste godine. Često je prvo sekundarno spolno obilježje povećanje prsa, ali može biti i pojava stidne dlakavosti. Razvija se ženski tip raspodjele masnoga tkiva, daljnji razvoj spolnih organa, dozrijevanje kostiju.
U pubertetu se javlja i prva mjesečnica koja se naziva menarha. U našoj zemlji većina djevojčica će menarhu dobiti u dvanaestoj godini života. Mjesečnica u toj dobi vrlo često nije redovita, što je očekivano. U razdoblju od tri godine od prve mjesečnice ciklusi bi trebali postati redoviti. Nakon prve mjesečnice djevojčice rastu u visinu još otprilike 5-7 centimetara.
Pubertet u dječaka
Prvi znakovi puberteta u dječaka javljaju se u prosjeku dvije godine kasnije nego kod djevojčica, između desete i dvanaeste godine života. Prvo sekundarno spolno obilježje je povećanje testisa koje roditelji najčešće i ne zamijete, već kao prvu promjenu uočavaju pojavu stidne dlakavosti. Razvija se i pazušna dlakavost te dlakavost lica, produbljivanje glasa (mutiranje), nastavljaju rasti spolni organi, povećava se mišićna masa, povećava se širina ramena, dužina stopala, dozrijevaju kosti.
Ostali znakovi puberteta
Kako u pubertetu pojačano rade sve žlijezde, tako intenzivno rade i žlijezde znojnice i lojnice. Rezultat pojačanog rada žlijezda znojnica je pojačano znojenje te neugodan miris tijela, a pojačani rad lojnica odgovoran je za ostale neželjene pojave u pubertetu kao što su masna koža i kosa te bubuljice. Redovita i pravilna higijena ublažit će ove nelagodne znakove puberteta.
Psihičke promjene u pubertetu i adolescenciji
Pubertet je izrazito teško razdoblje za svako dijete. Naučiti kako se nositi sa svim intenzivnim tjelesnim promjenama može biti vrlo zahtjevno. Vlastiti izgled postaje glavna preokupacija, a tjelesne promjene ne javljaju se kod svih u isto vrijeme, vrlo često su prisutni nesigurnost i gubitak samopouzdanja, pogotovo kod one djece koja u pubertet ulaze među prvima ili posljednjima.
Djeca u pubertetu imaju potrebu za grupnom pripadnošću, vršnjačke skupine postaju puno važnije od roditelja, čiji autoritet počinje slabiti. U ponašanju, odijevanju, ukusima, interesima žele postati što sličniji vršnjacima te sami preuzeti neke odgovornosti. Roditelje kao uzore zamjenjuju glumci, pjevači, sportaši. Spolnim sazrijevanjem javlja se interes za suprotni spol, ljubav i seksualne odnose.
Česte promjene raspoloženja, tvrdoglavost, otpor prema svakom autoritetu, kritičnost i stalna borba za samostalnost mogu biti naporni, pogotovo za roditelje, ali i za učitelje. Izuzetno je važno da roditelji i učitelji prihvate prirodne promjene koje nastupaju u odnosima s djecom tijekom puberteta i adolescencije kako bi se emocionalno i socijalno sazrijevanje uspješno dovršilo. Svaki adolescent želi biti prihvaćen, ne samo od vršnjaka već i od obitelji, mora imati osjećaj sigurnosti koji proizlazi iz podrške i snažne veze s obitelji. Stalna kritika i nerazumijevanje roditelja i učitelja u adolescenta će dovesti do pobune, kojom će se udaljiti od obitelji, bilo povlačenjem u sebe ili priklanjanjem vršnjačkoj skupini, u tom slučaju često rizičnoj. Adolescentu je potreban i osjećaj uspjeha, priznanje za trud koji ulaže, iako taj trud možda i ne doseže očekivanja okoline.
Praćenje razvoja
Praćenje rasta i razvoja djeteta od iznimne je važnosti kako bi se na vrijeme uočila odstupanja. Rast i razvoj prati se od rođenja pa sve do završetka rasta. Prva mjerenja vrše se već u rodilištu, zatim tu dužnost preuzima pedijatar, a u školskoj dobi do završetka rasta dijete prati školski liječnik.
Redovitim sistematskim pregledima te ciljanim probirima školski liječnik prati rast i razvoj, ali i pojavu prvih sekundarnih spolnih obilježja i napredovanje pubertetskih promjena.
Izmjerene vrijednosti visine, težine, indeksa tjelesne mase uspoređuju se sa standardima za određenu dob, centilnim krivuljama, te tako procjenjujemo rast i razvoj djeteta u odnosu na drugu djecu iste dobi i spola.
Sva djeca u našoj zemlji prolaze redoviti sistematski pregled u ambulantama za školsku medicinu u 5. razredu osnovne škole. Cilj tog pregleda je upravo praćenje razvoja puberteta. Poseban naglasak je na procjeni visine, težine i indeksa tjelesne mase, klasifikaciji razvoja sekundarnih spolnih obilježja (razvoj dojki i stidne dlakavosti u djevojčica te razvoj vanjskog spolovila u dječaka) te prikupljanju podataka o menarhi i menstrualnom ciklusu.
Razgovarajte o pubertetu!
Kako bi djecu bolje pripremili za ovo burno razdoblje te ih upoznali s glavnim karakteristikama njihova tijela i promjenama koje ih očekuju, u 5. razredu provodimo s djecom dva školska sata razgovarajući o pubertetu u sklopu Zdravstvenog odgoja. Cilj je upoznati učenike s fiziološkim promjenama i znakovima koji prate pubertet, objasniti rast i razvoj tijekom puberteta, ponoviti građu spolnog sustava i objasniti sekundarna spolna obilježja, objasniti pojmove - menarha, menstrualni ciklus, polucija, masturbacija te upoznati ih s važnošću provođenja redovite higijene tijela tijekom pubertetskog razvoja.
Pubertet i adolescencija burna su i teška razdoblja, brojne promjene nameću brojna pitanja, nerazumijevanje, sukobe. O pubertetu se može i mora razgovarati. Kao roditelji potrudite se ponuditi odgovore, razumijevanje, toplinu i podršku, ali i postaviti jasne granice kako bi svom djetetu osigurali da se razvije u zrelu i samostalnu osobu.
