Ako dijete ne ide u jaslice ili vrtić, što možemo raditi kod kuće da bi bilo ukorak sa svojim vršnjacima? Na ovo pitanje odgovara odgajateljica Kristina Kaliman, s konkretnim primjerima i idejama za aktivnosti koje će potaknuti razvoj djeteta
Jeste li ikad razmišljali o prednostima i manama odlaska djeteta u vrtić ili njegovog ostanka kod kuće? Jeste li se ikad zabrinuli hoće li vaše dijete "zaostajati" za drugima ako nije upisano u jaslice, bilo da se radi o vašoj odluci ili jednostavno nedostatku slobodnih mjesta s kojim se danas mnogi roditelji susreću? Jeste li se ikada zapitali – kako da svoje dijete pripremim za budući polazak u vrtić, što da s njime radim da je zanimljivo, ali da ujedno i pozitivno djeluje na njegov rast i razvoj?
Kako mi to radimo u jaslicama i vrtiću i s kojim bi znanjima i sposobnostima vaše dijete trebalo krenuti u ustanovu za rani i predškolski odgoj?
1. Dijete treba znati svoje ime
Zvuči smiješno i nepotrebno naglašavati? A zašto se onda mnogo djece odaziva na ime Braco, Seka, Beba, Mišić ili nekim drugim, samo roditeljima poznatim nadimkom?
2. Dijete treba biti biti samostalno, u skladu sa svojom dobi
Da, jednostavnije je, brže i čišće da sami nahranite svoju bebu. Ali ona će najbolje učiti brljajući po tanjuru, prosipajući hranu posvuda po sebi i oko sebe. Hranjenje žlicom prvi je korak prema samostalnosti. Kasnije na to nadovezujemo pijenje iz šalice, pa jedenje vilicom i nožem, mazanje maslaca ili sira na šnitu kruha i nalijevanje tekućine u šalicu. S druge strane, potičite samostalnost u svlačenju i oblačenju. U početku inzistirajte da vam beba pomogne u guranju ručica u rukav ili nožica u hlače. Nakon toga potičite dijete da samostalno skine čarape, papuče, hlačice. Kad usvoje tu vještinu, počinje interes za samostalno oblačenje.
3. Dijete mora biti svjesno da u životu postoje određena pravila i ograničenja
Jede se za stolom. Crta se po papiru. Slikovnice listamo i čitamo, ne trgamo ih. Prijatelje ne tučemo i ako sami ne možemo riješiti problem, tražimo pomoć od nekog starijeg. Na opasnim mjestima držimo mamu ili tatu za ruku. U dućanu ne možemo uzeti baš sve što poželimo, ali možemo se dogovoriti da kupimo jednu ili dvije stvari koje nam se sviđaju.
4. Potičite dijete na verbalno izražavanje
Naravno da, kao majka ili otac, na prvi mig svog djeteta znate što ono želi. I to je zbilja lijepo i pohvalno. No, druge osobe oko vas toga nisu svjesne. Zato neka vaša beba prstićem pokaže plišanu igračku i kaže: "To". Komunikaciju nastavite slanjem povratne informacije dajući proširene rečenice o predmetu dječjeg interesa: "Želiš plišanog medvjedića? Vidi kako je krasan! Mekan je, smeđe je boje i... vidi, ovdje ima velike, crne oči! Izvoli." Kasnije će doći i jednostavnije izražavanje želja i potreba pa ćete čuti: "Hoću bananu", "Želim piti", "Hoću još", da bi se na kraju pojavilo i složenije izražavanje: "Tužan sam jer mi prijatelj ne želi posuditi igračku. Hoćeš mu reći da mi je da?" ili "Jako mi se sviđa onaj crveni auto koji smo vidjeli u dućanu. Hoćeš mi ga kupiti?"
5. Dopustite djetetu samostalno donošenje odluka koje može samo donijeti
Ne, to ne znači da može birati kada će ići na spavanje ili da će odlučiti usred zime obući ljetnu haljinicu i sandale. Preveliki izbor i sloboda djetetu koje nije razvojno spremno obraditi veliku količinu podataka u glavi stvara košmar. Zato napravite uži izbor koji je prikladan trenutnoj situaciji. Neka dijete bira želi li za ručak varivo od kelja ili od mahuna, želi li da u dućanu kupite sladoled od vanilije ili čokolade, hoće li danas obući žutu, zelenu ili plavu majicu? S kojom će bojom slikati? Da, dječja je svakodnevica puna sitnica o kojima dijete može donijeti vlastitu odluku i ispravan izbor.
6. Potičite djetetovu ustrajnost u aktivnosti i želju da završi ono što je započelo pa čak i da počne još jednom, ispočetka
Postoje različita istraživanja i znanstveno utemeljene činjenice prema kojima dijete određene dobi ima pažnju i koncentraciju točno određenog trajanja. Međutim, ono što se od djeteta može očekivati u određenom periodu moguće je produžiti na način da im se ponude prikladne i zanimljive aktivnosti. Ako ste i sami u blizini dok je dijete nečim zabavljeno, možete utjecati na njihovu usredotočenost poticanjem da nešto nastavi i završi, kao i pozitivnim i pohvalnim riječima.
7. Krećite se
Hodajte, trčite, skačite, pužite, penjite se, provlačite. Hodajte po neravnim i suženim površinama. Vrtite se dok vam se ne zavrti u glavi. Spuštajte se toboganom i penjite se na njega suprotnim smjerom. Ljuljajte se na ljuljački. Igrajte se loptom. Vozite bicikl. Pazite na sigurnost djeteta, ali ga nemojte pretjerano sputavati. Povremeni padovi i razbijena koljena sastavni su dio dječjeg odrastanja.
8. Stvarajte naviku čitanja i ljubav prema priči
Čitanje slikovnica donosi mnogobrojne prednosti. Za početak, stvara jaču povezanost između vas i djeteta. Poseban je osjećaj topline, ljubavi i stvaranja zajedničkih uspomena trenutak u kojem dijete držite u krilu pa zajedno pratite slike i tekst neke priče. Na nesvjesnoj razini u tim trenucima utječete i na djetetovu pismenost jer ono shvaća da se priča čita s lijeva ne desno, odozgo prema dolje. Ako tekst pratite prstom, dijete uočava da ono što je napisano ima neko značenje i da prenosi poruku. Kasnijim proučavanjem enciklopedija od posebnog dječjeg interesa, dijete usvaja spoznaju da se u knjigama nalaze informacije koje ga zanimaju i da iz knjiga može naučiti nešto novo i korisno. Čitanjem priča utječete i na razvoj dječjeg govora i bogaćenje rječnika.
9. Pjevajte, plešite, svirajte
Dijete spontano reagira na zvuk glazbe pljeskanjem, njihanjem ili poskakivanjem. Kroz glazbu utječete na mnogo korisnih stvari – na percepciju zvuka/tišine, tempa, dinamike, memoriju (pamćenje tekstova), bogaćenje rječnika i ponovno stvarate osjećaj zajedništva i ljubavi.
10. Potičite dijete na likovno izražavanje
Igrajte se bojama, linijama, plohama, teksturama. Koristite različite materijale i likovne tehnike – crtajte, slikajte, modelirajte, lijepite. Ne ograničavajte se u eksperimentiranju materijalima. Lijepiti možemo brojne materijale, iako nam napamet najčešće pada papir. No pokušajte sa kartonima, spužvama, vatom, sjemenkama, salvetama, tekstilom. U igru plastelinom dodajte neočekivane materijale - vilice, nožiće, tjesteninu, grančice, kamenčiće, školjke, slamčice. Vidite kuda će vas sve to odvesti.
Kako odgojiti sretno i uspješno dijete?
U vrtiću djecu pripremamo za budući život. I da bi on bio sretan i uspješan, želimo da budu samopouzdani, svjesni svojih prednosti i vrlina, ali i nedostataka i mana na kojima još imaju mnogo vremena raditi. Želimo da nauče razmišljati svojom glavom i da se oslanjaju na sebe i svoje sposobnosti kako bi bili uspješni. Želimo da se vesele vlastitom uspjehu, ali i da prihvate neuspjeh kao poticaj da krenu ispočetka, da ustanu i stvari naprave na novi način.
U dostizanju toga cilja od neopisive je važnosti i vaša uloga. Budite roditelj svome djetetu. Da, razmišljajte o tome što ćete mu, kako i zašto ponuditi no istovremeno se i prepustite svojoj intuiciji. Vaše dijete nitko ne poznaje bolje od vas. Ne bojte se djetetu postaviti razumna pravila i ograničenja. Eksperimentirajte s materijalima koji vas okružuju, radite nered i kasnije ga zajedno pospremite. Učite po principu pokušaja i pogrešaka jer time dijete uči razmišljati u različitim smjerovima i samo pronaći idealno rješenje.
Pouzdajte se u sebe jer vi ste roditelj. Odgojite sretno, samostalno dijete, sposobno donositi odluke i preuzeti odgovornost za svoje postupke, svjesno svojih potreba i osjećaja, ali i činjenice da potrebe i osjećaje imaju i drugi. Odgojite dijete koje zna da vlastitim naporom može postići cilj, dijete koje zna da je znanje moć. Dijete koje zna da ima prednosti i mane i da je jedno i jedinstveno, kao i svi ostali koji ga okružuju. Započnite sa usađivanjem tih spoznaja od dana kada se vaše dijete rodi i nikad se za njega nećete morati brinuti. Jer u svemu što radi bit će uspješno, počevši od vrtića, preko škole i fakulteta pa sve do kraja života...
