Pričanje s bebom, igranje pa i samo posvećivanje vremena stvarima koje ih zanimaju te poticanje znatiželje, postavlja dobre temelje koji stimuliraju bebin mozak da se što bolje razvija
Prve tri godine vrijeme su nevjerojatnog napretka u svim područjima dječjeg razvoja. Mozak novorođenčeta teži približno oko 25% težine u odrasloj dobi. Alison Gopnik, svjetski poznata razvojna psihologinja objasnila je kako već novorođenče oponaša izraze lica koje vidi. Do treće godine, mozak drastično raste proizvodeći milijune moždanih stanica i trilijune veza ili sinapsa između tih stanica.
Uče jezik kroz predviđanje zvukova
Bebino rano učenje vrijeme je kad se oblikuju komunikacija i jezik, razmišljanje, emocije kao i samopouzdanje. Učenje jezika u najranijim fazama uključuje predviđanje koji će zvukovi najvjerojatnije slijediti jedan iza drugoga. Alison Gopnik tvrdi da se sposobnost za otkrivanje obrazaca vjerojatnosti proteže izvan jezika i ulazi u glazbene tonove već od bebinog osmog mjeseca života!
20 nevjerojatnih stvari koje će se bebi dogoditi tijekom 1. godine
Uloga roditelja je ključna
U ranom razvoju veliku ulogu igraju roditelji. Ono što je bilo važno bebama rođenim prije tisuću godina, važno je i bebama rođenima danas. Složena mješavina genetike i okoliša određuje kvocijent inteligencije vašeg dijete, ali i kvaliteta skrbi o njemu. "Ljubav i njega su ključni za optimalni razvoj inteligencije", kaže Robert G. Voigt, razvojni pedijatar u američkoj Mayo klinici. Također je važno uključiti dijete u aktivnosti koje stimuliraju mozak. Roditelji su najbolji alat za učenje.
Donosimo nekoliko savjeta kako možete pomoći svojoj djeci i omogućiti im dobar početak u životu.
Dojenčad: od rođenja do prve godine
• Puno pričajte! Razgovarajte s bebom, vaš glas ju umiruje. Potaknite dijete da i ono progovori, ponavljate zvukove koje koristi. Razgovor im pomaže naučiti jezik
• Čitajte, pjevajte i zajedno pričajte priče! Sve ove aktivnosti grade povezanost beba i vas i povećavaju broj riječi koje beba svakodnevno čuje
• Ne možete previše držati ili maziti dojenče. Bliski dodir pomaže bebi da se osjeća ugodno i sigurno
Djeca: od godine dana do dvije godine
• Pričajte s djetetom, iako je razgovor jednosmjeran većinu vremena. Pomoći će im u jezičnom razvoju
• Postavljate im pitanje ili opisujte što radite kako bi čuli što više novih riječi svaki dan
• Glupirajte se. Takva vrsta igre pomaže im u razvoju kreativnosti i boljem povezivanju s drugima. Djeca stara samo 16 mjeseci već mogu naučiti prepoznavati pretvaranje, glumu i šalu promatrajući roditelje
• Pustite ih da sami pokušaju riješiti probleme. Sva djeca, i jako mala, vole otkrivati kako stvari rade. Pustite ih da sami zakopčaju gumb na jakni koliko god dugo to trajalo. Podupirite pokušaje, čak i bezuspješne – to pomaže graditi samopouzdanje
• Ohrabrujte znatiželju i skrećite im pažnju na uobičajene predmete, ali i boje kad ste u šetnji. Postavljajte pitanja: "Je li to zeleni automobil? Koje je boje autobus koji je prošao pored nas?"
Starija djeca: od dvije do tri godine
• Čitajte svaki dan sa svojim djetetom
• Pokušajte se maskirati. Mala djeca vole se pretvarati i oponašati ono što vide. Potičite ih da ispričaju priču o odjeći koju su odabrali
• Igrajte se! Oni tako uče o svijetu oko njih. Ne trebaju vam skupe igračke. Poslužit će i jednostavne stvari koje imate kod kuće: tave, lonci, kartonske kutije, drvene žlice ili plastelin napravljen kod kuće, dok god nadgledate što rade
• Učite ih jednostavne pjesmice i brojalice
• Pomozite im da se što bolje nose s jakim emocijama objašnjavajući što se događa: "ljut si jer ne možeš ostati u parku" ili "tužno je rastati se od prijatelja kad se tako lijepo igrate"
• Raspitujte se o stvarima koje vole. Ako vole Ninja Kornjače, pitajte koji im je nadraži i zašto. Pomozite im da nacrtaju kornjaču i pričajte o različitim bojama kostima koje nose
Prva komunikacija je na emocionalnoj razini
Kad se beba tek rodi, ne razumije odmah što mu govorite pa je prva komunikacija na razini emocija. "Dodiri, intonacija glasa, tepanje, sve je to temelj psihološkog razvoja. Tu se razvija privrženost", objašnjava prof.dr.sc. Milivoj Jovančević i ističe važnost majčine reakcije na signale koje joj dijete šalje. Ako dijete dobije sigurnost da će majka prepoznati što mu treba, to je dobar temelj za duševno, ali i tjelesno zdravlje u odrasloj dobi.
