Razgovarali smo s dr.sc. Lornom Stemberger Marić, dr.med., spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" o bolesti uzrokovanoj COVID-19 kod trudnica, novorođenčadi i djece
Pročetkom srpnja objavljena je vijest iz KB Sveti Duh u Zagrebu čije je rodilište obavilo prvi porođaj trudnice koja je u terminu poroda imala pozitivan test na koronavirus. Porod je bio dogovoren s epidemiolozima iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar te obavljen uz stroge epidemiološke mjere i po svim svjetskim standardima. Majka nije imala simptome, kao ni njezin suprug i starije dvoje djece koji također imaju pozitivan test na koronavirus, a testirana je i beba čiji nalazi su poslani i u Kliniku za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
Razgovarali smo s dr.sc. Lornom Stemberger Marić, dr.med., spec. pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zavoda za infektivne bolesti djece te Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o bolesti uzrokovanoj COVID-19 kod trudnica, novorođenčadi i djece.
Trudnica koja je prva u Hrvatskoj u vrijeme porođaja bila pozitivna na koronu nije imala simptome, kako inače izgleda bolest uzrokovana COVID-19 kod trudnih žena?
dr.sc. Lorna Stemberger Marić, dr.med., spec. pedijatrijske infektologije
Većina dostupnih dokaza upućuje na to da kod trudnica nema veće opasnosti da obole od teže kliničke slike u odnosu na ostale zdrave odrasle osobe. Velika većina trudnica ima samo blage ili umjerene simptome nalik prehladi/gripi ili su asimptomatske (kao što je to bio slučaj i kod ove gospođe).
Kad će se znati rezultati testa i što ako je novorođenče pozitivno? Kakve će dalje biti preporuke za ovu obitelj?
Rezultati testa bi se trebali znati isti ili najkasnije sljedeći dan od uzimanja uzoraka. Ako je novorođenče pozitivno, a zdravo i vitalno, moći će kući i treba se s njim ponašati kao sa svakim pozitivnim pacijentom koji ne zahtijeva hospitalizaciju, a to znači provođenje mjera izolacije zbog mogućnosti prijenosa na kontakte i praćenje stanja te reagiranje u slučaju pojave simptoma bolesti.
Što ako je negativno, a mama i cijela obitelj su pozitivni, kakve su tada preporuke?
Ukoliko je dijete negativno, a svi ostali ukućani su pozitivni, i dalje se preporuča normalno ponašanje uz pridržavanje mjera predostrožnosti (pranje ruku, nošenje maski). Šansa za prijenos na dijete s ukućana jasno postoji, ali na sreću, dosadašnji podaci većinom upućuju na to da su djeca (pa i novorođenčad) ukoliko se zaraze, asimptomatska ili imaju vrlo blagu kliničku sliku. Ukoliko se kod djeteta pojave simptomi bolesti, postupa se kao i kod svakog drugog bolesnika s pozitivnom epidemiološkom anamnezom na COVID-19 infekciju, a to je da se dijete podliježe pregledu i testiranju te daljnjem postupanju ovisno o kliničkom stanju djeteta.
Trudnice koje su u terminu ne testiraju se na koronavirus, a ova majka se slučajno testirala zbog muža. Smatrate li da je moguće da je bilo i više trudnica koje su možda bile pozitivne i rađale u zadnjih par mjeseci?
U Hrvatskoj je do nedavno bilo izuzetno malo oboljelih te je indikacija za testiranje (osim simptoma infekcije respiratornog trakta) bila samo pozitivna epidemiološka anamneza (bliski kontakt s SARS-CoV-2 pozitivnom osobom) ili recentno putovanje u zemlju s visokim brojem oboljelih. Smatram da je šansa da je u proteklim tjednima neka pozitivna trudnica rađala izuzetno mala, iako, s obzirom na postojanje asimptomatske infekcije naravno ne mogu to tvrditi sa 100-postotnom sigurnošću.
Ovo je prvo novorođenče u Hrvatskoj koje je rodila pozitivna mama. Vertikalni prijenos s majke na bebu u trbuhu nije dokazan, ali je li moguća zaraza neposredno nakon poroda?
Smatra se da se SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19 na novorođenčad prenosi prvenstveno kapljicama respiratornih sekreta tijekom postnatalnog razdoblja nakon izloženosti djeteta majci, drugim skrbnicima, posjetiteljima ili zdravstvenom osoblju s COVID-19 infekcijom. Ograničena izvješća izazvala su zabrinutost zbog mogućeg intrapartalnog ili peripartalnog prijenosa, ali opseg i klinički značaj vertikalnog prijenosa nije u ovom trenu sa sigurnošću utvrđen niti se smatra značajnim.
U nedavnoj britanskoj studiji na 427 trudnice s koronavirusom, podaci su izvijestili o ishodu novorođenčadi rođenih od žena s koronavirusom koje su bile dovoljno bolesne da su morale biti primljene u bolnicu, i rezultati sugeriraju da je rizik prijenosa infekcije koronavirusom sa žene na njezino dijete u toku trudnoće izrazito nizak. Pojedinačni su radovi izvijestili o mogućem riziku od prijevremenog poroda kod korona-pozitivnih majki.
Kako izgleda bolest kod novorođenčadi?
Što se tiče težine kliničke slike, neki podaci sugeriraju da dojenčad (mlađa od 12 mjeseci) može biti izložena većem riziku od teže bolesti od COVID-19 u usporedbi sa starijom djecom; međutim, informacije o kliničkoj prezentaciji i težini bolesti među novorođenčadi su ograničene i temelje se na izvještajima o slučajevima i malim serijama slučajeva.
Simptomi oboljele novorođenčadi uključuju vrućicu, letargiju, rinoreju, kašalj, ubrzano i otežano disanje, povraćanje, proljev i slabije hranjenje. Pojavili su se i pojedinačni izvještaji o oboljenoj novorođenčadi koja su zahtijevala mehaničku ventilaciju (u SAD-u).
Ipak, važno je naglasiti da, ukoliko i oboli, većina terminske novorođenčadi ipak ima asimptomatsku ili vrlo blagu bolest i oporavlja se bez ikakvih komplikacija. Naravno, kao što je slučaj i kod drugih infektivnih bolesti, roditelje se savjetuje da potraže medicinski savjet ukoliko primijete bilo kakvu promjenu u ponašanju koja bi ukazivala na loše stanje djeteta.
Koliko je važno da mama doji, budući da majčino mlijeko pomaže stvaranju imuniteta od rođenja?
Ako je bebi dobro i ne treba njegu u neonatalnoj jedinici, ne odvaja se od majke nakon rođenja. Nema dokaza koji pokazuju da se virus nalazi i može prenijeti majčinim mlijekom. Dobro su poznate prednosti dojenja i zaštita koju pruža novorođenčadi nadmašuju potencijalne rizike prenošenja koronavirusa kroz majčino mlijeko.
Glavni rizik dojenja je zapravo bliski kontakt između majke i djeteta, jer ako majka kašlje ili kiše, to može sadržavati kapljice zaražene virusom, što dovodi do infekcije djeteta nakon rođenja. Iz tog je razloga važno pridržavati se higijenskih mjera (pranje ruku prije dodirivanja djeteta, izdajalice ili bočice) te nošenje maski i ukoliko se te mjere poštuju, Svjetska Zdravstvena Organizacija podržava nastavak dojenja.
Kakvo je bilo stanje u zadnjih par mjeseci otkad traje epidemija s oboljelom djecom? Koliko ih je bilo testirano i potvrđeno da su pozitivni, kako su se zarazili i kakva je bila bolest kod njih?
Upravo provodimo jedno istraživanje kojim ćemo analizirati podatke (gotovo) sve SARS-CoV-2 pozitivne djece u Republici Hrvatskoj, uspjeli smo doći do podataka od oko 110 bolesnika dječje dobi (a bilo ih je i nešto više).
Većina „naše“ pozitivne djece je imala jasno pozitivnu epidemiološku anamnezu, i to većinom jednog ili više člana obitelji koji su bili zaraženi sa SARS-CoV-2 virusom. Smjer zaraze je bio uglavnom s odraslog na dijete. To su još sve neslužbeni podaci, ali većina ove djece je bila vrlo blago bolesna ili u velikom postotku i asimptomatska i uglavnom su se zarazili od bolesnog odraslog člana obitelji (a ne obrnuto). Još uvijek nije sasvim jasno koliko uspješno prenose virus asimptomatska djeca i stoga je još uvijek nejasna uloga djece kao rezervoara za SARS-CoV-2, iako se zna da mogu imati visoku koncentraciju virusa u svojim sekretima i izlučivati virus stolicom kroz dulje vrijeme unatoč izostanku ili blagim simptomima bolesti.
Infektolog Tešović objašnjava zašto je bolest uzrokovana koronavirusom blaža kod djece
Kako su izgledali simptomi kod djece?
Simptomatska djeca su uglavnom imala vrućicu (i to ne previsoku) u trajanju od nekoliko dana; kao relativno čest simptom se spominje glavobolja te nešto rijeđe simptomi od strane gornjeg respiratornog sustava (grlobolja, curenje nosa). Kod djece se kao relativno čest simptom (u odnosu na odrasle bolesnike) javljaju i gastrointestinalne tegobe (proljev, povraćanje). Nismo imali bolesnike s težom kliničkom slikom niti klinički jasnom infekcijom donjeg dišnog sustava. Nijedno dijete nije zahtijevalo mehaničku ventilaciju.
Koliko dugo je trajao oporavak?
Oboljela djeca su većinom imala simptome dosta kratko, od jednog do maksimalno nekoliko dana te su se bez iznimke oporavila bez ikakvih posljedica. Bris može biti pozitivan još neko vrijeme nakon prestanka simptoma, a pojavili su se podaci da se u stolici virus izlučuje i dulje vrijeme. Neka od pozitivne djece u Republici Hrvatskoj su "kontrolno" testirana nakon 2-3 tjedna od početka bolesti kako bi se utvrdila negativizacija brisa u svrhu povratka djece u kolektiv. Drugi nisu ni kontrolno testirani već se smatralo da nakon 28 dana od početka bolesti više nisu zarazni.
Kako je izgledalo liječenje u bolnici?
Djeca su hospitalizirana izuzetno rijetko (nekoliko djece u cijeloj Hrvatskoj) i to gotovo isključivo iz ne striktno medicinskih razloga nego uglavnom epidemioloških. Boravili su u sobama u kojima je bila moguća izolacija, a liječeni su isključivo simptomatski. Nitko od oboljele djece u Republici Hrvatskoj nije imao težu kliničku sliku koja je zahtijevala primjenu nekog od lijekova registriranih za liječenje COVID-19 infekcije.
I za kraj, odraslima se preporučuje nošenje maski u zatvorenom, što je s djecom, smiju li djeca nositi maske?
Jasno je dokazano da nošenje maski značajno smanjuje rizik prijenosa i zaraze SARS-CoV-2 virusom te su se u nekim zemljama pojavile preporuke za univerzalno nošenje maski koje uključuju i djecu. Naravno, to je nekad dosta izazovno, pogotovo ukoliko se radi o manjoj djeci te se uvijek mora provoditi uz pažljivi nadzor odrasle osobe.
