Razgovarali smo s prof. dr. sc. Goranom Tešovićem, spec. pedijatrijske infektologije o tome kako koronavirus djeluje na djecu i trudnice, ali i o drugim virusnim bolestima za koje su djeca u rizičnoj skupini te koje su upute stručnjaka za prevenciju bolesti
Zaraza koronavirusom i dalje ne jenjava, a sve je više zemalja u svijetu u kojima se pojavljuju novozaraženi. 24sata donosi vijest iz BIH-a gdje je osnovnoškolski učenik pozitivan na koronavirus. Sva djeca iz njegove škole puštena su kući, učenike iz njegovog razreda testiraju i škola je do daljnjega zatvorena. U svijetu su zabilježeni slučajevi oboljenja kod djece, ali čini se da djeca ipak nisu u rizičnoj skupini.
Prvo dijete u Hrvatskoj zaraženo koronavirusom: 13. ožujka objavljeno je da je u Hrvatskoj 32. pacijent zaražen koronavirusom dijete vrtićke dobi.
Razgovarali smo s pročelnikom Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike Dr. Fran Mihaljević, prof. dr. sc. Goranom Tešovićem o tome kako koronavirus djeluje na djecu i trudnice, ali i o drugim virusnim bolestima za koje su djeca u rizičnoj skupini te koje su upute stručnjaka za prevenciju bolesti.
Djeca s kroničnim bolestima imaju veći rizik, ali bolest je blaža i podsjeća na prehladu
"Prema dosada dostupnim podacima, bolest uzrokovana novim koronavirusom (COVID-19) u djece i adolescenata blaža je nego u odraslih. Simptomima podsjeća na običnu prehladu i u gotovo svih oboljelih dolazi do spontanog oporavka unutar jednog do dva tjedna", objasnio je prof. dr. sc. Goran Tešović, dr. med., spec. pedijatrijske infektologije, subspecijalist intenzivne medicine, koji nam je pojasnio da dosada kod djece mlađe od devet godina nije zabilježen nijedan smrtni slučaj, dok je u djece i adolescenata dobnog raspona 10 do 19 godina, smrtnost 0,2%, što je značajno niže nego u odraslih.
Pitali smo ga imaju li djeca s kroničnim bolestima veći rizik te nam je objasnio da su teški klinički oblici bolesti u djece i adolescenata vrlo su rijetki i prema do sada dostupnim podacima, čini se da djeca s kroničnim bolestima/stanjima imaju, kao i kod drugih virusnih respiratornih infekcija, veći rizik za razvoj težeg kliničkog oblika bolesti te dodao da i u prethodnim dvjema epidemijama uzrokovanim opasnim koronavirusima (SARS i MERS), bolest je u djece bila rjeđa i daleko blažeg kliničkog tijeka.
Hripavac i RSV opasniji su za djecu, posebno u prvoj godini života
Objasnio nam je i razliku, odnosno usporedio koronavirus s drugim bolestima koje teže pogađaju djecu nego odrasle.
"Što se tiče razlike u težini kliničke slike u djece i odraslih u drugim bolestima, postoje brojni primjeri, i to oni u kojima je klinička slika bolesti teža u djece, kao što je to kod hripavca ili infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV), tako i one kod kojih je bolest blaža, odnosno drugačije kliničke pojavnosti u djece, kao što je to kod sezonske ili pandemijske gripe ili pak hemoragijske (mišje) groznice.
Kod hripavca, primjerice bolest je osobito teška, odnosno potencijalno po život opasna samo u dojenčadi mlađe od šest mjeseci, osobito one koja nisu primila niti jednu dozu cjepiva. Kod starije djece i odraslih se hripavac klinički manifestira kao dugotrajan kašalj, no nikada ne uzrokuje tešku upalu pluća sa zatajenjem disanja, odnosno ne dovodi do smrtnog ishoda. Slično je i kod infekcije koju uzrokuje RSV, kod koje teški klinički oblici nastaju samo u djece koja obolijevaju unutar prve godine života", objašnjava.
Poznati hrvatski infektolog: Djeca umiru od bolesti za koja postoji cjepivo
Infektologa smo pitali i koja je razlika između novog koronavirusa i gripe, budući da se spominje sličnost ove dvije bolesti.
"Kod gripe pak, postoji značajna razlika u broju bolesnika koji će razviti komplikacije na dišnim putevima, kod kojih će se razviti zatajenje disanja i konačno, koji mogu smrtno postradati. U djece je upala pluća uzrokovana virusom gripe značajno rjeđa, blaža i iznimno dovodi do smrtnog ishoda", objasnio je te dodao:
"Kod hemoragijske groznice, ukoliko do zaraze dođe u djece, bolest se najčešće manifestira kratkotrajnom vrućicom, ponekad otokom vratnih limfnih čvorova i proljevom. Do oštećenja bubrega, koje je u odraslih često i ponekada dovodi do potrebe za privremenom hemodijalizom, viđa se uglavnom samo u adolescenata i znatno je rjeđe nego u odraslih".
'Za sada se ne čini da su trudnice i fetus ugroženi'
Pitali smo prof. dr. sc. Tešovića trebaju li se trudnice čuvati više s obzirom na opasnost od zaraze koronavirusom.
"Što se bolesti u trudnica tiče, za sada se ne čini da su trudnice rizična populacija za razvoj teškog oblika bolesti. Što se prijenosa infekcije na fetus tiče, s obzirom da je posrijedi infekcija koja je uglavnom ograničena na dišni sustav, ne čudi što ne dolazi do zaražavanja fetusa", objasnio je no dodao da mu se čini da su do sada poznati podaci preoskudni da bismo mogli donijeti neke konkretnije zaključke.
Zanimalo nas je i kad se očekuje cjepivo. "Postoje razne informacije koje su u cirkulaciji. Sasvim je sigurno da će u skoroj budućnosti biti uloženi veliki napori u razvoju učinkovitog cjepiva. Ukoliko se infekcija nastavi širiti, izvjesno je da će proces proizvodnje cjepiva biti dodatno ubrzan. Koliko će točno vremena proći prije nego li se stvori sigurno i učinkovito cjepivo, u ovome je trenutku teško reći."
Za kraj nam je dao savjete za prevenciju. "Učestalo i ispravno pranje ruku, izbjegavanje kontakta s osobama koje su nedavno boravile u područjima s dokazanom zarazom su jedino što u ovom času možemo preporučiti", zaključio je infektolog.
