Većina nas nije odrastala u obiteljima koje su nas naučile kako se brinuti o sebi i ispravno djelovati kada se ljutimo, osjetimo tjeskobu ili strah. Naučili su nas da učinimo sve kako bismo izbjegli te loše stvari, a ako se one pojave, da što brže bježimo od njih
Kada u nama raste živo biće, puno je uzbudljivije planirati vesele stvari: trudnički tečaj, uređivanje dječje sobe, kupovanje opreme za bebu... ali planiranje straha, tjeskobe, frustriranosti? Ne baš.
Wendy Snyder licencirana je savjetnica za roditeljstvo, koja godinama pomaže obiteljima u stvaranju zdravih, kooperativnih odnosa punih poštovanja. Nakon što je surađivala s više od tisuću roditelja, otkrila je kako su strah, ljutnja i tjeskoba svakodnevne emocije većine roditelja.
"Većina nas nije odrastala u obiteljima koje su nas naučile kako se brinuti o sebi i ispravno djelovati kada se ljutimo, osjetimo tjeskobu ili strah", objašnjava savjetnica i dodaje kako odrastamo misleći kako je sreća dobra, a ljutnja i strah loši. "Naučili su nas da učinimo sve kako bismo izbjegli te loše stvari, a ako se one pojave, da što brže bježimo od njih."
Međutim, stvaranje solidne pripreme koja nam pomaže kako identificirati i nositi se s takvim snažnim emocijama od presudne je važnosti ukoliko želimo pronaći veći mir u roditeljstvu.
Kako ispraviti 'loše' ponašanje djeteta pozitivnim roditeljstvom
Savjetnica za roditeljstvo pripremila je devet ključnih savjeta i alata koji će ti pomoći pravilno se nositi se s takvim osjećajima i dovesti te do točke u kojoj ćeš i najzahtjevnije roditeljske situacije rješavati s višim ciljem, namjerom, samopouzdanjem i najvažnije - mirnoćom.
1. Prakticiraj pauzu i poveži se sa svojim srcem
Uzmi pauzu od: Vulkanskih reakcija
Pokušaj: Odgovarati kao službenica na šalteru
Puno puta kada osjetimo nalet snažnih emocija poput ljutnje i tjeskobe, imamo doslovno nula prostora između podražaja (nedoličnog ponašanja) i reakcije. Kada te nešto toliko uznemiri, obrati pažnju na svoj nagon za vikanjem ili stiskanje zubiju i jednostavno napravi pauzu. Stavi ruku na srce, duboko udahni i pronađi zdravu namjeru (učenje, primjer, preusmjeravanje ponašanja) i zatim reagiraj na situaciju.
2. Pitaj samu sebe 'zašto'
Uzmi pauzu od: Pretpostavljanja da znaš zašto se tvoje dijete nedolično ponaša
Pokušaj: Biti znatiželjna i ispitivati pitanja
Može biti tako lako misliti da znamo što se događa, ali jako često, naša djeca su ovdje da nas nauče jednako kao što mi učimo njih. Kada usporimo kako bismo pokušali razumjeti zašto su uznemireni, zašto su zločesti ili zašto nam odgovaraju ružnim riječima - zapravo otvaramo svoja srca kako bismo radili sa svojom djecom i mnogo puta smo iznenađeni onime što naučimo.
3. 'Zaroni' prema empatiji
Uzmi pauzu od: Razmišljanja da ti nikada ne bi ili gledanja svog djeteta kao toliko različitog od tebe
Pokušaj: Zamisliti kakav je osjećaj biti u djetetovim cipelama
Svi smo nekad bili djeca i svi smo prošli kroz ta razdoblja u životu kada smo mrzili svog malog brata, ili mrzili matematiku ili zbilja htjeli piti sok uz obrok svaki dan.
Vježbanjem empatije povezat ćeš se sa svojim djetetom i pritom 'omekšati', a pomoći ćeš svom djetetu da se osjeća shvaćeno i na taj način će početi više slušati i bolje se ponašati.
4. Izreci svoje osjećaje naglas
Uzmi pauzu od: Zadržavanja svega za sebe i 'preskakanja' preko osjećaja
Pokušaj: Reći naglas: "Osjećam se..."
Naši osjećaji su tu da se osjete, ali budući da mnogi od nas nisu odrastali s ovom istinom, lako je zatomiti osjećaje i ravno prijeći na reakciju koju požalimo kada osjećamo ljutnju, tjeskobu ili strah. To je osjećaj i mi imamo izbor kako procesuirati taj osjećaj i nositi se s njime. Izricanjem osjećaja naglas također pokazuje djeci kako izgleda zdrava emocionalna inteligencija i zdravo vodstvo.
Kad mamina frustracija vikne: Ne mogu više!
5. Pitaj za pomoć
Uzmi pauzu od: Razmišljanja da sve moraš napraviti sama
Pokušaj: Pitati svoju djecu ili partnera što želiš nakon što si rekla kako se osjećaš
Kada postanemo ljuti, stvaramo pseudo osjećaj moći s akcijama poput vikanja, kontroliranja ili prisiljavanja, zbog kojih kasnije osjećamo grižnju savjesti ili sram. Međutim, kada kažemo kako se osjećamo i zatim kažemo što želimo, osjećamo se moćno dok se istovremeno osjećamo bespomoćno.
6. Udalji se ako je potrebno
Uzmi pauzu od: Razmišljanja da je problem pitanje života ili smrti
Pokušaj: Otići na stranu kako bi se smirila
Više je nego lako izgubiti se u užurbanoj svakodnevici punoj obaveza, ali važno je usporiti i razmisliti o tome kako prikazujemo sami sebe, posebno kod situacija punih izazova.
Požurivanje kroz konflikte nikada ne završava dobro. Učinkovito rješavanje problema događa se kada smo smireni stoga preuzmi kontrolu nad situacijom, smiri se i vrati se problemu kada ćeš biti spremna reagirati smireno i pokazati primjer.
7. Pokušaj ponovno
Uzmi pauzu od: Odustajanja kada stvari isprva ne idu kao što si planirala
Pokušaj: Dosljedno promatrati sebe iznutra i oblikovati ono što želiš, čak i nakon neuspjeha
Mnogi roditelji prebrzo odustanu kada pokušavaju nove pozitivne tehnike u roditeljstvu. Djeca, baš kao i odrasli, često imaju problema naviknuti se na nove stvari. Svaka nova promjena teško pada tvom djetetu, baš kao i tebi. Neuspjeh je dio putovanja, ali to ne znači da neće funkcionirati. Očekuj nered, prihvati nered, uči iz nereda i nastavi pokušavati.
8. Eksperimentiraj s tišinom
Uzmi pauzu od: Vjerovanja u mit da trebaš vikati ako želiš da te djeca slušaju
Pokušaj: Prijeći preko toga i pokušati s nježnošću, toplinom i tišinom (ili samo jednom riječi)
Tišina i samo nekoliko riječi mogu biti itekako djelotvorne u postizanju cilja, posebno ako su djeca naviknuta na odraslu osobu koja viče kada je ljuta. Podizanje glasa je iscrpljujuće, radije čuvaj svoju energiju i upotrijebi je da svoje dijete pogledaš i zagrliš ga. Emocionalna povezanost će ti pomoći smanjiti 'temperaturu u sobi' i motivirati tvoje dijete da sluša i bolje surađuje.
9. Odaj sama sebi priznanje
Uzmi pauzu od: Kritiziranje same sebe zbog trenutaka straha, tjeskobe i ljutnje
Pokušaj: Pratiti situacije kada se tvoj trud isplatio
Kritiziranje samih sebe zbog trenutaka potpunog nereda ne pomaže nam da rastemo i učimo. Kada pokušavaš nove stvari poput:
- empatije umjesto prigovaranja
- tišine umjesto vikanja
- odgovaranja umjesto reagiranja
- pauze umjesto povređivanja
- pitanja za pomoć umjesto tihe želje da će se drugi promijeniti
- osjećanja svojih osjećaja prije reagiranja
...tada potvrđuješ svoju hrabrost i uspjeh. Podijeli s nekime kako si ponosna na sebe i koliko je truda bilo potrebno da samo isprobaš nove stvari sa svojom djecom, emocijama i u roditeljstvu. Podsjeti svakodnevno samu sebe da veselje i napredak postoje čak i usred ljutnje, straha i tjeskobe.
