Nedavno američko istraživanje otkrilo je zabrinjavajuće podatke - dodani šećer postao je glavni sastojak u prehrani velike većine djece, gotovo pa od samog rođenja. Pitali smo nutricionisticu Hrvojku Becker kakvo je stanje u Hrvatskoj
Šećer je postao glavni sastojak u prehrani prosječnog Amerikanca, čak i prije navršene prve godine života. Do vremena kada su bebe stare između 19 i 24 mjeseca - prosječno konzumiraju više od sedam žličica dodanog šećera - što prelazi preporučenu dnevnu dozu za odrasle osobe.
Nedavno istraživanje proučavalo je više od 800 djece između šest i 24 mjeseca starosti, čiji su roditelji bilježili sve što je njihovo dijete jelo tijekom dana. Otkrili su:
- 85 posto djece konzumiralo je dodani šećer svaki dan
- oko 60 posto beba između 6 i 11 mjeseci na dan prosječno konzumira gotovo jednu žličicu dodanog šećera
- 98 posto beba između 12 i 18 mjeseci dnevno prosječno konzumira 5.5 žličica dodanog šećera
- 99 posto beba između 19 i 24 mjeseca svakodnevno prosječno konzumira više od sedam žličica dodanog šećera
Što kažu mame na forumu Klokanice: Kada je vrijeme za prve slatkiše?
Američka udruga za srce preporučuje ne više od šest žličica (25 grama) za odrasle žene i djecu između dvije i 19 godina te ne više od devet žličica za odrasle muškarce. "Ovo je prvi puta da smo gledali konzumaciju dodanog šećera među dvogodišnjacima i djecom mlađom od dvije godine", rekla je nutricionistica i autorica istraživanja Kirsten Herrick. Istraživači su proučavali namirnice koje sadrže dodani šećer: šećernu trsku, kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze, med i druge oblike šećera, ali ne i prirodni šećer poput voća, povrća i mlijeka.
Istraživači ističu kako je prehrana koja sadrži visoki udio dodanog šećera povezana je s astmom, zubnim karijesom i debljinom, kao i sa bolestima srca, visokim kolesterolom i visokim krvnim tlakom. Iako ne postoji značajna razlika između prirodnog i dodanog šećera - nutricionisti vjeruju kako je dodani šećer štetniji jer je najčešće bez nutritivnih vrijednosti, poput vlakana i vitamina, kojih u prirodnom šećeru ima.
"Najjednostavniji način da smanjite dodani šećer u svojoj i dječjoj prehrani je da izabirete hranu za koju znate da ga nema - poput svježeg voća i povrća", dodaje nutricionistica.
Što kaže naša nutricionistica?
Hrvojka Becker, nutricionistica i inženjerka prehrambene tehnologije, ističe kako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u novim smjernicama iz 2015. godine predlaže da, i odraslima i djeci, dnevni unos slobodnih šećera bude manji od 10 posto od ukupnog unosa energije. Čak se preporučuje i dodatno smanjenje ispod 5 posto od ukupnog unosa energije. Slobodni šećeri u navedenim smjernicama odnose se na monosaharide (kao što su glukoza i fruktoza) i disaharide (kao što je sukroza ili stolni šećer), koje proizvođač, kuhar-ica, potrošač, dodaje hrani i pićima, kao i šećeri koji se prirodno nalaze u medu, sirupima, voćnim sokovima i koncentratima voćnih sokova.
Također dodaje kako se smjernice WHO-a ne odnose se na šećere u svježem voću i povrću, i šećerima u mlijeku, jer nema prikupljenih dokaza koji bi govorili o uzgrednim učincima u konzumaciji takvih vrsta šećera.
"2010. godine EFSA je objavila znanstveno mišljenje o referentnim vrijednostima za ugljikohidrate i prehrambena vlakna, koje je obuhvaćalo i šećere. U to vrijeme nije bilo dovoljno znanstvenih dokaza da bi se postavila gornja granica dnevnog unosa ukupnih i dodanih šećera. No, kako u zadnje vrijeme sve više raste interes javnosti za utjecaj konzumacije šećera iz hrane i pića na javno zdravlje, te na zahtjev Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske, EFSA je započela izradu znanstvenog mišljenja o dnevnom unosu dodanih šećera u hrani koje bi trebalo biti završeno početkom 2020. godine", objašnjava.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
"U Republici Hrvatskoj se prehrana djece u vrtićima još uvijek temelji na programu iz 2007.godine pod službenim nazivom Izmjene i dopune Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima NN 121/2007. Prema njemu, jednostavni šećeri kod djece od 1-3 godine trebaju sačinjavati <10% ukupnog dnevnog energetskog unosa ili biti zastupljeni u prehrani u količini manjoj od 30 g/dan. Pritom se misli na jednostavne šećere koji su dodani hrani i pićima, a nisu porijeklom iz mlijeka i mliječnih proizvoda", objašnjava nutricionistica Hrvojka Becker.
Ona naglašava kako se kod djece do jedne godine ne preporučuje dodatak jednostavnih šećera u hranu i pića. "Djeca do 6 mjeseci starosti potrebe za ugljikohidratima (uglavnom laktoza) zadovoljavaju iz majčinog mlijeka (6,8g/100g mlijeka) ili mliječnih formula (4 – 7 g/100mL). Djeca iznad 6 mjeseci starosti ove potrebe zadovoljavaju uvođenjem dohrane i to iz prirodno prisutnih šećera u žitaricama, voću, povrću i mlijeku i mliječnim proizvodima", govori i dodaje kako se dodatak šećera kod dohrane ne preporučuje, kao ni dodatak meda, zbog rizika razvoja pretilosti, kardiovaskularnih bolesti i oštećenja zubiju.
