Izbjegavajte hranu u kojoj su glukozno-fruktozni sirupi i tvari za zgušnjavanje barem do prve godine. Ne trebaju im ni sol i šećer, a hrana im nije bljutava
Dječja hrana je uglavnom kod svih proizvođača strogo kontrolirana tako da ne bi trebalo biti puno razlika. No važno je čitati deklaracije, upozorava nutricionistica Mirna Trumbetaš. "Pokušajte birati one na kojima piše da su iz ekološkog uzgoja. U dječjim kašicama ne bi smjeli biti šećer, umjetni dodaci i sol. Odraslima su zato bezukusne. Svakako predlažem da kašice u kojima ima kemijskih dodataka, poput E brojeva, glukozno-fruktoznog i sličnih sirupa, tvari za zgušnjavanje te ostalih kemijskih tvari, ne nudite djeci do prve godine, a ni kasnije, što dulje", preporučuje nutricionistica.
Pazite na šećer
Na deklaraciji piše sastav proizvoda prema padajućem nizu, a to znači od sastojka kojeg ima najviše prema onom kojeg ima najmanje.
"Možete vidjeti i ukupnu količinu ugljikohidrata te koliko od toga su šećeri. Taj pojam se odnosi na monosaharide, glukozu i fruktozu, a nalaze se u voću. Stoga u kašici ima određena količina prirodnih šećera, a preostalo je škrobni dio (također
ugljikohidrat), ovisno o sastavu. U ugljikohidrate spadaju i vlakna, no ona su posebno deklarirana", kaže nutricionistica.
Počnite polako s dohranom
Dakle, pojam “bez dodanog šećera” znači kako nema običnog kuhinjskog šećera kojemu je kemijski sastav saharoza niti bilo kojeg drugog zaslađivača, poput glukozno-fruktoznog sirupa ili tome slično koji se stavljaju u slatkiše, gotove proizvode, umake i
preljeve. Važno je znati i da su samo kašice na kojima piše bez dodanog šećera takve. Isto je i sa soli. Ostale ga sadrže.
"Za djecu je iznimno važno izbjeći šećer u ranoj dobi kako ne bi razvili potrebu za slatkim te kako bi se izbjegli problemi sa zubićima, kako mliječnim, tako i trajnim", objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš.
Na početku dohrane dijete ne jede previše, nego se tek priprema kročiti u svijet odraslih malim zalogajima. Kako dijete stasa i bliži se prvoj godini, tako se i povećava broj namirnica koje smije konzumirati i bilo bi ih dobro kombinirati kroz obroke u danu.
"Koliko dijete treba dnevno unijeti hrane, odlučuje ono samo. Vi mu ponudite obrok ovisno o dobi, a ono bira količinu. Kad traži još, dajte mu, a kad ne želi više, nemojte ga tjerati, jer djeca imaju odlične signale i dobro znaju kad im je dosta", savjetuje Trumbetaš.
Najbolje je kuhati kod kuće
Najvažnije je brinuti o kvaliteti obroka, stoga bi bilo najbolje, zaključuje Trumbetaš, pripremati ih kod kuće sa sezonskim i svježim namirnicama kad god je to moguće. Ako imate domaće voće i povrće zamrznite ga te samo vadite iz ledenice i pripremajte. Nutricionistica kaže da tada nećete morati razmišljati čega ima u staklenci kašice jer ste vi kreator obroka. Tako ćete dijete naučiti na domaći okus i miris hrane, a kasnije će i samo s vama pripremati obroke.
Perite u octu i bikarboni
Dijete može biti alergično na voće ili povrće pa treba voditi evidenciju kako biste znali na što reagira. Može biti i alergijska reakcija na pesticide, pa voće i povrće treba oprati, najbolje u octu i soda bikarboni, oguliti te prokuhati (čak i banane), savjet je nutricionistice Tena Niseteo.
Držite se uputa za dob kojoj su namijenjene
Pridržavajte se uputa na kašicama za koju dob su namijenjene. One sadrže sve potrebne makrohranjive tvari - ugljikohidrate, bjelančevine i masti te mikrohranjive tvari - vitamine i minerale koji su potrebni dojenčetu u određenoj fazi. Kašice u kasnijoj dobi sadrže više mesa ili ribe, bjelančevina sa svim potrebnim esencijalnim aminokiselinama, a u početku voće i povrće.
Oprez s glutenom i jajima
Povrtne kašice nemaju dodanu sol, dok one s mesom i povrćem imaju, no u manjim količinama. Pripazite ako netko u obitelji ima problema s glutenom - na kašicama piše sadrži li ga. Također piše ima li i tragova jaja, a to je važno za one koji u obitelji imaju alergiju na jaja.
