Namirnice koje ne želite na tanjuru svog djeteta

ADHD sindrom ili deficit pažnje u djece je otkriven i prvi puta tretiran u Americi, ali sada se može primijetiti svugdje u razvijenom svijetu pa i u nas. Za taj problem imamo i drugi naziv - hiperaktivna djeca. O uzrocima se još uvijek raspravlja premda je većina roditelja suglasna da se radi o previše obilnoj hrani koja je bogata šećerom i visikoglikemičnim namirnicama i naravno hranom u kojoj ima aditiva. Činjenica je da neke namirnice pojačavaju problem, a druge ga usporavaju. Potpuno izbjegavanje problematičnih namirnica usporava problem ili ga potpuno prekida.

Premda svako dijete drukčije reagira, davanjem cjelovite hrane bez aditiva značajno se smanjuje hiperaktivnost u djece, kao i izbjegavanjem procesirane industrijske hrane u polietilenskim vrećicama. Premda šećer kao uzročnik ADHD sindroma nikad nije potvrđen znanstvenim istraživanjem, roditelji tvrdoglavo uklanjaju upravo šećer iz njihove prehrane. Osim toga, oni su uvjereni da skupina konzervansa iz velike obitelji aditiva direktno izaziva problem nedostatka fokusa u djece. O utjecaju ugljikohidrata i šećera još uvijek se raspravlja u znanstvenim krugovima, ali nema čvrstih dokaza da izazivaju hiperaktivnost u djece.

Nemogućnost probave glutena

Sljedeći na optuženičkoj klupi je bio gluten. Američki liječnik dr. David Perlmutter otkrio je da kod većine djece s problemom koncentracije postoji preosjetljivost na gluten. Standardna krvna proba bi trebala potvrditi ili opovrgnuti postojanje takve preosjetljivosti.

Glutenska enteropatija u djece (Celijakija) je autoimuna bolest crijeva karakterizirana nemogućnošću probave glutena iz namirnica žitnog podrijetla koje ga sadrže. Danas se problem vrlo uspješno sanira u suradnji s liječnikom pedijatrom kod čega je stroga dijeta polazna osnova terapije. Rješenje bi trebalo biti u bezglutenskoj hrani koje na tržištu ima sasvim dovoljno. Treba voditi računa da kod tog „tihog“ bolesnog stanja sluznica tankog crijeva ne apsorbira neke vitamine B kompleksa (B12 i folat), željezo i kalcij zbog čega se može javiti anemija. Jasno je da te hranjive tvari treba osigurati na umjetni način. Glutena ima u svim namirnicama koje sadrže pšenično brašno kao i brašno ječma i raži. Nije teško pretpostaviti da takve namirnice djeca moraju izbjegavati a njihovi roditelji ih moraju educirati. Oko zobi u prehrani djece s glutenskom enteropatijom, mišljenja su podijeljena. Pšenicu i pšenične proizvode treba zamijeniti rižom, kvinojom, krumpirom, tapiokom, kukuruzom itd. Voće i povrće takva djeca mogu konzumirati u neograničenim količinama.

Foto: Thinkstock

Alergija na mlijeko i mliječne proizvode

Kada se radi o mlijeku i mliječnim prerađevinama, javljaju se dva bolesna stanja kod kojih se moraju izbjegavati takvi proizvodi; nepodnošljivost laktoze i alergije na kazein odnosno laktalbumin iz mlijeka. Oba stanja mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme u djece i nije potrebno naglašavati da je velika odgovornost roditelja da prvo educiraju sebe, a potom i svoju djecu. Nepodnošljivost (intolerancija) laktoze znači nesposobnost razgradnje mliječnog šećera (laktoze) u kojem slučaju se ta hranjiva tvar ponaša kao strano tijelo izazivajući povraćanje, nadimanje, podrigivanje, grčeve, proljev. Radi se o genetskom poremećaju koji se javlja odmah po rođenju ili kasnije. Neki afrički i azijski narodi imaju čak preko 80% nepodnošljivosti laktoze zbog čega su prisiljeni konzumirati sojino mlijeko i sojin sir (tofu). Nedostatak enzima laktaze koji razgrađuje mliječni šećer (laktozu) može biti posve odsutan, a može biti smanjena njegova produkcija. O tome ovisi i simptomatologija bolesnog stanja. Djeca osjetljiva na laktozu trebaju izbjegavati mlijeko, sireve, sladoled, kolače i brojne druge proizvode u kojima ima mlijeka odnosno mliječnog šećera. Kako za djecu tako i za odrasle osobe s ovim problemom postoji cijeli niz proizvoda sa smanjenom laktozom ili proizvodi kojima je dodan enzim laktaza (mlijeko bez laktoze) 

Alergija na proteine kravljeg mlijeka može biti izražena odmah nakon poroda (2-3% beba) a može se javiti i kasnije. Dijete kratko vrijeme nakon obroka postaje nemirno, a vrlo često javlja se osip koji jako svrbi. Što se zapravo dogodi? Organizam krivo procjeni mliječne proteine kao „strane uljeze“ protiv kojih se treba boriti. Nekad je reakcija organizma toliko snažna da se mora zatražiti liječnička intervencija. Neposredni uzrok su alergeni mlijeka tj. kazein i laktalbumin. Pokusima je potvrđeno kako je za provokaciju alergije kod osjetljive djece potrebna vrlo mala količina mliječnih proteina, što znači da se standardnom prehranom nikako ne može izbjeći sve jer ima mnogo namirnica koje sadrže tragove mliječnih proteina, a da mi o tome pojma nemamo. Klasični primjer je tjestenina u čijoj izradi je korišteno mlijeko, čokolada ili mliječna karamela. 

Posebno opasna alergija na lješnjak

Djeca mogu reagirati alergijom i na druge proteine primjerice na jaja ili orašaste plodove. Jasno da se privremeno sve takve namirnice jednostavno moraju izostaviti iz jelovnika. Posebno je opasna alergija na orašaste plodove osobito na lješnjak. Javlja se u djece nakon konzumiranja lješnjaka u obliku paste ili kao nadjeva u nekim kolačima. Simptomi se javljaju naglo (otok, lica, jezika, usne šupljine i grla, povraćanje, bolovi u trbuhu, opća slabost), a u najtežim slučajevima može se javiti anafilaktički šok kada je neophodna liječnička intervencija. Problem se javlja iznenada i teško se prepoznaje pa upravo zato roditelji moraju znati o čemu se radi kako bi znali upozoriti liječnika.

Kod osjetljive djece nezgodni su industrijski proizvodi u kojima ima i jaja i mlijeka i orašastih plodova. Primjer takvih proizvoda su vafli koji se serviraju za doručak i prelijevaju sirupom. Zapravo nigdje nije deklarirano što sve vafli sadrže i koja će od tvari biti okidač (triger) za alergijsku reakciju. Slijede razne paste za mazanje na bazi kombinacije čokolade i lješnjaka pa i paštete gdje se kao vezno sredstvo koriste mliječni proteini. Fina peciva, koja roditelji nastoje servirati djeci, u pravilu sadrže obrano mlijeko u prahu i maslac. U modi su i croissanti koji također mogu biti izvorom problema kada su nadjeveni sirom ili čokoladnom pastom. Naravno, nije ni lako ni jednostavno roditeljima sve te činjenice držati pod kontrolom.  

Foto: Thinkstock

Prženi krumpirići prepuni masnoća i soli

Činjenica jest da djeca vole pržene krumpiriće (French fries). Naravno od jedne porcije u tjedan dana neće biti nikakvih posljedica, ali djeca se lako „navuku“ pa svaku kunu potroše na voljenu namirnicu. To se odnosi prije svega na školsku djecu koja raspolažu nekakvim džeparcem. Iz edukativnih razloga dobro bi bilo da domaćica takvo jelo ne priprema u kući jer apsolutno ne spada u zdrave namirnice. Previše je masnoća i previše soli što se najbolje može ilustrirati ako se nekoliko štapića stisne između dva lista papira. Sličnu primjedbu zaslužuje druga namirnica od krumpira, a to je krumpirov čips. Previše prepržene masnoće i previše soli u samo jednoj celofanskoj vrećici, a djeca tijekom dana mogu „smazati“ nekoliko. Zdravija varijanta takve hrane jeste prženi slatki krumpir (batata) bez soli. 

Izbjegavati gazirane napitke i žitarice pune šećera

Ne možemo dovoljno naglasiti da djeca od malena trebaju izbjegavati gazirane napitke, pogotovo one crne boje bez obzira bili „dijetalni“ ili ne. Zašto? Zato što se radi o cijelom nizu loših posljedica po dječje zdravlje (previše fruktoznog sirupa i nepotrebnih kalorija, fosfata itd). Ako djeca u kući (u hladnjaku) ne vide gazirane napitke, neće ih ni koristiti, ali ako roditelji konzumiraju gazirane napitke tipa „cola“ tražit će ih djeca naprosto što su pod utjecajem reklame s TV. Kod tih stvari osobni primjer je najbolja edukacijska metoda.

I na kraju djeca bi trebala izbjegavati reklamirane žitarice za doručak. Naravno, ne zbog žitarica već zbog prisutnog šećera. Nažalost, ako nisu slatke, žitarice svojim specifičnim okusom odbijaju djecu. Istraživanja su potvrdila da gotovo sve marke cerealija sadrže visoke koncentracije šećera, što nikako nije dobro za dječje zdravlje. Prije opredjeljenja za neku marku žitarica, roditelji bi trebali analizirati deklaraciju, a ako treba i organoleptički testirati proizvod.

Više o pravilnoj dječjoj prehrani pročitajte u našem specijalu Zdrava hrana svakog dana!