Kada je vrijeme za prve slatkiše?

Kada je vrijeme za prve slatkiše i trebaju li uopće djeca već od rane dobi jesti čokolade, bombone i slične šećerne bombe? Čitateljica tamara u našem je forumu pokrenula temu Prvi slatkiši te druge roditelje upitala kada su počeli svojoj djeci davati slatkiše, koje i u kojim količinama.

Čitateljica JeanGenie svom trogodišnjaku slatkiše daje u minimalnim količinama, a i s tim je dugo čekala.

"Nekako mi je glupo djetetu davati beskoristan šećer kada postoji toliko divne zdrave i ukusne hrane. Moram priznati da mi je grozno vidjeti bebu sa sladoledom i čokoladom u ustima", napisala je u forumu.

Čitateljica sententia, mama 17. mjesečne djevojčice, svojoj kćerki ne daje slatkiše, no izrazila je zabrinutost jer su oni u vrtićima uobičajeni.

"Nažalost, sada smo krenuli u vrtić i vidim da je tamo normalno davati pšeničnu krupicu s čokoladom, nutelu na kruhu i čokoladne napitke s mlijekom i to uglavnom za doručak pa je sada vodim u vrtić nakon doručka. Jednostavno to smatram nepotrebnim smećem, djeca često imaju čvrste stolice, zube da ne spominjem, skokove inzulina... ukratko – užas!", piše sententia.

Koristiti kvalitetne zaslađivače od žitarica

Mama FireFox, pak, smatra da nije bitno kada se dijete prvi puta susrelo sa slatkišima jer ih neka djeca vole više, a nema manje, neovisno o tome kada su ih počela jesti.

Iako je imala namjeru svom djetetu ne davati slatkiše, mama branka ipak je "pokleknula".

"Meni je to malo bolna tema, jer sama malo jedem previše slatkog pa sam prije mislila kako neću svom djetetu davati ništa slatko. Stvarno mislim da to nije prirodna nego naučena potreba. Prvih godinu dana je jedva probao nešto sa šećerom, ali kasnije je pomalo počeo jesti kupovnu dječju hranu koja sadrži i šećer, pa tu i tamo koji keks, kockicu dvije čokolade, palačinke s nutelom. Sve to rijetko i malo, ali ipak da. I sad nekad baš jako traži takve stvari. Mislim si - to je život, kad stvari nisu baš onakve kako si zamislio", priznaje branka.

Da djeci ne treba davati namirnice koje obiluju bijelim šećerom smatra Jadranka Boban Pejić, prvo ime prirodne prehrane u Hrvatskoj. Ona u svojoj knjizi 'Za bebe i djecu' u izdanju Planetopije ističe kako bi roditelji trebali birati kvalitetne zaslađivače od žitarica poput rižinog i ječmenog slada koji su izvrsni za zaslađivanje bebinih kašica, pudinga i drugih deserata.

Foto: Planetopija

"Izvor su složenih šećera pa se zbog toga postupno probavljaju i ne izazivaju probleme s probavljanjem i razinom šećera u krvi kao bijeli šećer. Danas zaista postoji odličan izbor gotovih, kvalitetnih proizvoda, poput biskvita i keksa sa sladom, različitih drugih slatkiša, sokova bez šećera i slično. Oni vam mogu pomoći u osiguravanju raznolikosti i mogu poslužiti kao dobra užina, a u nedostatku vremena i kao desert. Posebno su pogodni kao prigodna hrana za rođendane i proslave", piše Jadranka Boban Pejić.

Preporučuje i da se djetetu za žeđ daje voda jer nikako nije dobro djecu navikavati na sokove koji stvaraju potrebu za slatkim napicima i za slatkim općenito.

Knjigu 'Za bebe i djecu' potražite u Internet Supershopu Mondo.hr!

Lizalice, bomboni i sokovi s aromama najgori izbor

Jesu li bijeli šećer i slatkiši koji ga sadrže zaista tako loši da ih ne bismo trebali davali djeci pitali smo i nutricionisticu Tenu Niseteo, specijalisticu za kliničku dijetetiku i metabolizam u Klinici za dječje bolesti Zagreb i direktoricu tvrtke Definicija hrane koja je pokrenula prvu internetsku nutricionističku enciklopediju.

"Konzumni bijeli šećer odličan je izvor energije, no rafinirani bijeli šećer tijelu ne daje niti jedan važan nutrijent. Poznato je da se saharoza nalazi u namirnicama kao što su slatkiši, deserti i sokovi, no ovaj šećer često je skriven i u nekim namirnicama kao što su žitarice za doručak, peciva, voćni jogurti i deserti, konzervirano voće i povrće te razne gotove juhe i umaci, primjerice kečap", upozorava nutricionistica.

Tena Niseteo objasnila nam je da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predvidjela da, od preporučenog dnevnog unosa za djecu od jedne do četiri godine, 50 do 100 kalorija potječe iz jednostavnih šećera, a to su dvije do četiri čajne žličice.

"Prekomjerna konzumacija šećera glavni je faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave proljeva u djece zbog čega je upravo konzumacija ovog slatkog kristala česta tema nutricionističkih i zdravstvenih upozorenja", kaže klinička dijetetičarka.

Budući da je konzumaciju klasičnih slatkiša teško izbjeći, nutricionisticu smo pitali koje proizvode svakako treba izbjegavati, a koji su gotovi proizvodi ipak nešto bolji izbor.

"Kao i među drugim prehrambenim proizvodima, i među slatkišima postoji kategorizacija, stoga, kad se mora, uvijek valja izabrati one slatkiše koji osim šećera djetetu daju i hranjive sastojke kao što su bjelančevine, vitamini i minerali. Lizalice, tvrdi bomboni, karamele, jednostavni keksi te sokovi s aromama i bojama najgori su izbor slatkiša za djecu jer se radi o proizvodima koji su gotovo čisti šećer, voda, boje i arome. U bolju kategoriju gotovih konditorskih proizvoda spadaju slatkiši kao što su mliječni deserti namijenjeni djeci sa smanjenim udjelom šećera, sladoled, voćni deserti te integralni keksi i tamna čokolada", odgovara nutricionistica. Dodaje kako se davanje slatkiša može odgađati sve dok dijete ne počne sudjelovati u socijalnim zbivanjima, poput dječjih rođendana što je najčešće dob od dvije ili tri godine. Osim toga, naglasila je, veliki utjecaj na odgoj i prehranu djeteta ima i ostatak obitelji te kolektiv, koji dijete pohađa, zbog čega je vrlo važno da prehrambene navike u djetetovom domu budu na visokom nivou.

Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Najbolje su domaće slastice

Šećer bi se trebao maksimalno izbjegavati u prvoj godini djetetovog života, a to bi se trebalo primjenjivati i kasnije.

"Povremena konzumacija kockice čokolade ili pokojeg keksa djetetu neće naškoditi, no svakodnevno navikavanje djeteta na slatke okuse te korištenje ovakvih proizvoda kao nagrade treba apsolutno izbjegavati", savjetuje Tena Niseteo.

Umjesto kupovnih, klasičnih slatkiša nutricionistica preporučuje kekse, praline, kolače i torte koje djetetu možete sami pripremiti jer tako dijete uči jesti domaće proizvode i, ono što je najbitnije, može se kontrolirati izbor namirnica. Bijelo brašno tako se može zamijeniti onim od cjelovitog zrna žitarice (pšenice, ječma, raži, prosa, pira i slično), koristiti maslac i maslinovo, laneno ili repičino ulje, a umjesto bijelog konzumnog šećera nutricionistica savjetuje koristiti agavin sirup ili med. Preporučuje i konzumaciju orašastog voća poput oraha, badema, lješnjaka i pistacije i tamne čokolade.

"Korisnost ovakvih slatkiša ne samo da je nutritivna, već i socijalne i odgojne prirode budući da i djeca uz majku mogu pripremati sebi najdraže slatkiše i na taj se način upoznavati s namirnicama i okusima zbog kojih neće tako lako prihvaćati konvencionalne proizvode", zaključuje klinička dijetetičarka.