Dječji jelovnik možemo prilagođavati godišnjim dobima, djetetovu uzrastu i, najvažnije, potrebama i željama djeteta
Planirajte termin obroka
Uz sastav, ključan dio jelovnika trebao bi biti i termin svakog pojedinog obroka, što ponajviše ovisi o dječjim aktivnostima. Uz to, dijete bi po mogućnosti svaki dan trebalo imati svaki obrok u isto vrijeme. To je dobra prehrambena navika koju bismo i mi odrasli trebali usvojiti.
Pripazite na izgled obroka
Boje značajno utječu na doživljaj hrane, kaže se da prvo jedemo očima. Ako vizualno percipiramo neku hranu kao privlačnu, aktivira se naša probava i stvara predodžba o ukusu. U istraživanju Sveučilišta Cornell otkriveno je da djeca preferiraju šest boja na tanjuru i 3 komponente hrane.
Isti sastojak pripremite na drugačiji način
Jedan od popularnijih trikova je da vrsti hrane koju dijete ne prihvaća promijenite teksturu. Jedna mama otkrila nam je trik da umiješa malo pirea od graška u bolonjez-umak koji njeno dijete jako voli.
Uključite dijete u planiranje obroka
Ako dijete sudjeluje u osmišljavanju obroka, veća je vjerojatnost da će ga pojesti. Naravno, dat ćete mu okvir, da bira između obroka koji vi smatrate nutritivno dobrim. Također mu možete dati da izabere prilog za jedan obiteljski obrok ili da bira između dva dobra međuobroka.
Vodite računa o godišnjem dobu
Svaki bi se jelovnik trebao bazirati na sezonskom voću i povrću, pa tako i dječji. Kupnja svježih jagoda u siječnju nije možda najbolja ideja, koliko god su zdrave i koliko god ih vaše dijete voljelo.
Definirajte što je desert
Mi odrasli već imamo razvijen ukus i očekivanja od raznih vrsta jela, a usto smo odgajani u vrijeme kad su prehrambene smjernice ipak bile malo drugačije. Naše dijete tek razvija ukus, pa ga možemo naučiti da desert ne mora sadržavati velik udio čokolade i šećera.
Ne zaboravite međuobroke
Obično zanemareni, međuobroci su jako važni jer pomažu održati razinu šećera u krvi i sprečavaju pad energije organizma, izgladnjivanje i kasnije prejedanje. Kad dijete prestane jesti samo majčino mlijeko, obično su međuobroci mliječne kašice s dodatkom žitarica i ostalih hranjivih tvari.
Napitci se također računaju
Napitci su često u sjeni pri planiranju prehrane, a njezin su značajan segment, njima je možemo poboljšati i upotpuniti, ali i sabotirati. Dakle, nije svejedno što dijete pije, o tome bismo također trebali razmišljati kad planiramo djetetov jelovnik.
Razmišljajte o veličini
Od majčinog mlijeka do kašica i krute hrane, mijenja se veličina i tekstura hrane što ju dijete konzumira. Ovisno o dobi treba procijeniti u kom obliku koju hranu ponuditi, morate li je sjeckati, pasirati, ribati itd. Tu je dovoljno upotrijebiti zdrav razum: nećete malom djetetu dati cijele orašaste plodove jer postoji opasnost od gušenja.
Dajte djetetu da jede što i vi
Prehrana odraslih umnogome je različita od dječje, no neke namirnice s vašeg tanjura mogu se naći i na djetetovu dok zajedno jedete. Primjerice, nećete mu vjerojatno poslužiti jetricu, ali možete palentu koju vi ostali ukućani jedete kao prilog. Dijete uči oponašanjem i vaš primjer će mu pomoći u prihvaćanju novih namirnica i razvijanju ukusa.
Uzmite u obzir što dijete jede u vrtiću
Svaki roditelj zna jelovnik svog djeteta u vrtiću, do te informacije nije teško doći. Ako smatrate da tom jelovniku nešto nedostaje, uključite taj sastojak u djetetov kućni jelovnik. Korisno je znati i što dijete u vrtiću odbija jesti da biste mu doma ponudili jednakovrijednu zamjenu ili tu važnu namirnicu u drugom obliku.
Zaboravite na light proizvode
Kupovina proizvoda sa smanjenom količinom masti opsesija je nas odraslih koji dijetom nastojimo ući u manji konfekcijski broj. Za djecu to ne vrijedi, njima (dobre) masti trebaju. Stoga svom dvogodišnjem djetetu možete bez razmišljanja davati punomasne proizvode, dapače.