Kod dojenja na zahtjev važno je imati na umu da dojenje nema samo nutritivnu vrijednost, nego i emotivnu komponentu - povezivanje, bliskost, utjeha, pružanje osjećaja sigurnosti, komunikacija s djetetom, piše Marina Kovačević, mag. physioth.
Razlikujemo dva načina hranjenja djeteta: prema rasporedu i na zahtjev. Kod dojenja na zahtjev dijete se stavlja na dojku kada plače ili kada na drugi način pokaže da je gladno (okreće glavu kao da nešto traži, stavlja šake u usta, ili je nemirno). Dojenje na zahtjev podrazumijeva podoj uvijek kada to dijete zatraži, tj. odgovaranje na njegove potrebe. Ne postoji propisano vrijeme između podoja, niti vrijeme koliko bi trebao trajati podoj. Podoj traje onoliko dugo dok dijete samo ne ispusti dojku ili zaspe. Svako dijete je individua za sebe i ima svoje potrebe na koje će majka odgovoriti. Majka prepoznaje znakove gladi kod djeteta.
Kod dojenja na zahtjev trebamo isključivo dojiti prvih 6 mjeseci. Nije potrebna nikakva dodatna hrana ili tekućina. Prosjek podoja u prvih 6 mjeseci života je 8-12 podoja tijekom 24 sata, a može i češće, najvažnije je da dijete dobro napreduje. Nakon 6 mjeseci života uvođenjem dohrane broj podoja se smanjuje.
Prema rasporedu
Kod dojenja prema rasporedu majka doji svaka 2, 3 ili 4 sata, a podoj je vremenski ograničen. Ako pravovremeno ne odgovorimo na prve znakove gladi dijete će početi plakati jer ono glad osjeća kao bol, a uslijed plača može se nagutati previše zraka i umoriti se što može rezultirati nepravilnim prihvatom dojke i neučinkovitim podojem.
Kod dojenja na zahtjev važno je imati na umu da dojenje nema samo nutritivnu vrijednost (hrana i tekućina), nego i emotivnu komponentu (povezivanje, bliskost, utjeha, pružanje osjećaja sigurnosti, komunikacija s djetetom). Dojenje na zahtjev zadovoljava potrebu za nutritivnim i nenutritivnim sisanjem.
Mlijeko se stvara prema načelu ponude i potražnje
Majčino mlijeko savršeno je prilagođeno nezrelom djetetovom probavnom sustavu i probavi se već nakon 60 do 90 minuta. U dojene djece nije moguće procijeniti koliko su količinski pojela u jednom podoju. Adaptirano mlijeko koje služi kao nadomjestak majčinom mlijeku probavlja se znatno duže i majka pri tome zna točnu količinu pojedenog obroka. Dojeno dijete znatno će prije osjetiti glad i imati potrebu za češćim obrocima. Želudac djeteta koje se doji brže se prazni negoli u djeteta koje se hrani na bočicu, jer je adaptirano mlijeko teže probavljivo.
Majčino mlijeko stvara se prema načelu ponude i potražnje. Istraživanja su pokazala da brzina stvaranja mlijeka ovisi o tome je li dojka ispražnjena potpuno ili samo djelomično. Ako je dojka praznija ona će brže proizvoditi mlijeko, a ako je punija mlijeko će se sporije proizvoditi. Dakle, prehrambene potrebe djeteta utječu na proizvodnju majčinog mlijeka. Prema istraživanjima zdravo, donošeno novorođenče, može samo odrediti kolika mu je količina mlijeka potrebna u jednom podoju, ako mu se dozvoli da doji koliko god i kad god želi. Dijete traži dojku kada je gladno i prestaje dojiti kada je sito. Neka djeca traže količinski manje, ali češće podoje, a neka će u rjeđim podojima pojesti veću količinu mlijeka. Dojenje prema rasporedu narušava mehanizam ponude i potražnje majčinog mlijeka.
Skokovi u razvoju - povećana potreba za hranom
Dokazano je da se dojena djeca najbolje razvijaju ako se hrane na zahtjev. Dijete treba dojiti kada pokaže znakove gladi. Ako dijete pokazuje znakove gladi, a majka odgađa dojenje (vodeći se prema unaprijed određenom rasporedu obroka) dojke ostaju pune, a kao posljedica toga opada proizvodnja mlijeka. Ponekad je prisutna kriva pretpostavka da se dojke moraju „napuniti mlijekom“ prije idućeg podoja jer će dijete podojem na praznoj dojci ostati gladno. Količina masnoća u mlijeku opada što je duži razmak između podoja. Dijete kojemu se u podoju ponudi ista dojka koju je dojilo prije 30 minuta dobit će mnogo nutritivno bogatog, zadnjeg mlijeka, za razliku od djeteta koje doji istu dojku nakon dva ili tri sata.
Tijekom djetetovog rasta i razvoja postoje periodi skokova u razvoju u kojima dijete ima povećanu potrebu za hranom. Dojenje na zahtjev prati skokove u razvoju koji se događaju 3. i 6. dan, 3. i 6. tjedan, 3. i 6. mjesec. Tijekom tih faza potrebno se prilagoditi djetetovim potrebama i nuditi mu dojku kada god to zatraži. Ako majka ustraje na dojenju prema unaprijed određenom rasporedu dijete može biti gladno, nemirno i nezadovoljno, a proizvodnja majčinog mlijeka može se smanjiti, što može narušiti dojenje i u konačnici dovesti do prekida dojenja.
Važna emocionalna stabilnost majke
Emocionalna stabilnost majke važna je za refleks otpuštanja mlijeka, stoga je potrebno da si majka osigura vrijeme za opuštanje i zadovoljavanje svojih potreba, što pozitivno utječe na njezinu kvalitativnu i kvantitativnu sposobnost zadovoljavanja djetetovih potreba. Dojenje kao rani kontakt povezivanja od neprocjenjive je vrijednosti za odnos majke i djeteta te za djetetov tjelesni i emocionalni razvoj.
Zašto je dojenje toliko važno za psihološki razvoj?
Kod dojenja hranjenje na zahtjev pogodnije je za dijete i ima svoje benefite, a kod hranjenja djeteta adaptiranim mlijekom trebali bismo slijediti upute, raspored i količinu obroka koja je primjerena dobi djeteta. U konačnici, najvažnije je da dijete dobro napreduje, da je njegov rast i razvoj primjeren dobi i razvojnoj fazi.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.