Djeca što su mlađa brže pamte, više toga mogu naučiti i imaju veću želju za učenjem nego što će imati ikad više u životu. Upravo je to period života kada se grade temelji toga kako će izgledati djetetova budućnost. Iskoristimo li potencijale malog djeteta dobiti ćemo mladog čovjeka s bezgraničnim potencijalom
Već više od 50 godina diljem svijeta se razvijaju i usavršavaju različiti programi rane edukacije. Unatrag 10 godina ranoj edukaciji se počela pridavati posebna pažnja. Brojna istraživanja provedena na području proučavanja razvoja mozga su utvrdila kako se najintenzivniji razvoj događa upravo u najranijoj dobi. Djeca što su mlađa brže pamte, više toga mogu naučiti i imaju veću želju za učenjem nego što će imati ikad više u životu. Upravo je to period života kada se grade temelji toga kako će izgledati djetetova budućnost. Iskoristimo li potencijale malog djeteta dobiti ćemo mladog čovjeka s bezgraničnim potencijalom.
'Iskustva u prvim godinama oblikuju dijete za cijeli život'
Što je rana edukacija?
Rana edukacija podrazumijeva skup različitih metoda i posebno prilagođenih radnih materijala koje koristimo u svrhu edukacije djece u periodu od 4. mjeseca do polaska u školu. Da bi se neki program smatrao ranom edukacijom potrebno je da bude sveobuhvatan i organiziran na način da materijali sustavno prate razvoj i napredak djeteta, te nadograđuju i upotpunjuju njegovo znanje. Ako djetetu ponudimo knjigu, puzzle ili slično, dijete naravno uz takav materijal uči, ali ne možemo reći da se na takav način provodi rana edukacija i da će to u budućnosti imati rezultate kakve dostižu suvremeni programi rane edukacije. Na taj način dijete neće steći naviku učenja, niti dobiti priliku da zavoli učenje.
Kada započeti s ranom edukacijom?
Rana edukacija se može početi provoditi kada dijete navrši 4 mjeseca. To je period kada je djetetov vid dovoljno razvijen da može pratiti što mu pokazujemo. O konkretnom učenju govorimo tek od godine dana kada dijete postaje aktivni sudionik u edukaciji. Što ranije krenemo s učenjem to će uvođenje u sam proces učenja biti lakši i rezultati bolji. Dijete mlađe od godine dana će nam u trenutku kada mu ponudimo radne materijale biti vjerojatno 100 posto posvećeno, dok će dvogodišnjak ili trogodišnjak biti djelomično zainteresiran, osobito ako mu je to prvi kontakt s učenjem. Međutim to se veoma brzo rješava i zapravo malim, ali kontinuiranim koracima vrlo se brzo dolazi do toga da dijete samo počne tražiti da uči.
Vrlo je važno u tom početku djetetu dati dovoljno vremena da se privikne na novu aktivnost. Siliti dijete da uči kada ono to ne želi je zapravo najveća pogreška koju možemo napraviti. Naša zadaća je djetetu stvoriti preduvjete i dati mu priliku da učenje postane njegov odabir.
5 koraka suvremenih programa rane edukacije
Prvi korak ranog učenja je rad na ubrzavanju djetetovog pamćenja, nešto kao trening mozga, što će osigurati lakše učenje u kasnijoj dobi. Drugi je korak postići da dijete raspoznaje što više pojmova, odnosno bogaćenje vokabulara i razvijanje komunikacijskih vještina. Treći korak je postizanje osjećaja kod djeteta za to da sve što izgovaramo, sve što napišemo iza sebe ima slikovnu pozadinu. Odnosno da dijete što ranije stekne osjećaj da ne govorimo radi govorenja i da ne čitamo radi čitanja. To je problem s kojim se susreće većina djece kada krenu u školu i zapravo im treba prilično puno vremena dok ne počnu čitati s razumijevanjem ili smisleno odgovarati na kompleksnija pitanja.
Odgoj poput dresure blokira razvoj mozga
Četvrti korak je da djeca nauče čitati, prvo metodom globalnog čitanja, a kasnije metodom fonetskog čitanja. Peti korak je gradnja kvalitetnih semantičkih mreža, odnosno da dijete sve naučene pojmova svrsta na pravo mjesto. Da nauči u kakvoj su interakciji određeni pojmovi međusobno, odnosno na koji način odlučujemo o pripadnosti nekog pojma pojedinoj kategoriji.
Svi ti koraci obuhvaćeni su u paketima Hurekinih Hiper edukacijskih kartica.
Priprema djeteta za školu
Dok su djeca mala najveća im je želja da se druže sa svojim roditeljima i da s njima provode vrijeme. Kada dobiju priliku da sudjeluju u aktivnosti u kojoj imaju punu pažnju roditelja i pri tome se osjećaju ponosno i važno nema sumnje da će im takva aktivnost postati jedna od omiljenih. Mi roditelji smo ti koji biramo koja će to aktivnost biti.
Dugo godina se njegovala praksa da su roditelji na razno-razne upite, djeci odgovarali neka se idu igrati, da nije vrijeme da to nauče, da će to učiti u školi. Predugo vremena smo držali stav da djecu na školu pripremamo tako da im govorimo kako je učenje težak i naporan posao, kako je škola nešto negativno što će ih snaći te da trebaju uživati u igri i dok ne dođe vrijeme, na učenje ne treba ni pomisliti. I zapravo se događalo to da smo preko noći rekli sad je dosta igre, od sutra ideš u školu.
Dijete pripremljeno za školu na takav način je na svoj najvažniji životni put kretalo s grčem u želucu i negativnim stavom prema učenju i školi. Također dijete kada krene u školu bez ikakvog predznanja jako teško može pratiti školski program. Ta djeca uglavnom sate i sate nakon škole provode učeći i tada zaista učenje postaje mukotrpan posao. Činjenica je zapravo da sve to može biti sasvim drugačije i sasvim lako, samo treba učenje prestati smatrati nečim negativnim. Djeci je učenje koje se provodi na pravi način zapravo samo igra i ništa više.
U Hrvatskoj su roditelji svjesni važnosti rane edukacije
U razvijenijim zemljama rana edukacija je u današnje vrijeme postala jedno od prioritetnih pitanja. Diljem Amerike većina vrtića u sklopu ranog odgoja provodi i ranu edukaciju. Također i diljem Njemačke se u vrtićima sve više implementiraju programi rane edukacije. Većina njih sve više zauzima stav da nema razloga da djecu u najranijoj dobi ne počnemo podučavati o općoj kulturi, umjetnosti, zemljopisu, matematici, da ih ne naučimo čitati, pisati.
Najčešće greške koje usporavaju razvoj dječje inteligencije
U Hrvatskoj većina roditelja je izuzetno dobro upućena i svjesna važnosti rane edukacije. Usuđujem se reći da su naše hrvatske mame upućenije od mnogih mama iz razvijenijih zemalja kojima je zapravo sve to već dulje vrijeme na dohvat ruke. Također naši stručnjaci, logopedi, defektolozi, psiholozi, odgojitelji su daleko bolje upućeni od primjerice njihovih kolega u susjednim zemljama. Njihova pomoć i podrška za Hureku je bila od izuzetne važnosti i njihovo priznanje samo dodatna potvrda da je u Hrvatskoj zaista došlo vrijeme za ranu edukaciju.
Uloga Hureke u ranoj edukaciji: hrvatski predškolski kurikulum
Kada smo u Hureki došli do svih tih spoznaja o važnosti rane edukacije i da više nije pitanje hoće li se to dogoditi u Hrvatskoj, već kada, znali smo da ne želimo dozvoliti da za našu djecu bude prekasno i da propuste jednu od najvažnijih etapa koje će kreirati njihovu budućnost. Ubrzo smo shvatili da u Hrvatskoj zapravo ne postoje gotovo nikakvi radni materijali s kojima bi pojedinac bez stručne pomoći mogao provesti ranu edukaciju sa svojim djetetom. Tada je bila jedina opcija odustati ili se konkretnije uhvatiti svega toga. Na sreću uspjeli smo uz pomoć naših prijatelja i donatora osigurati sredstva i angažirati profesore, defektologe, psihologe i logopede da nam naprave hrvatski predškolski „kurikulum“, te smo uspjeli osigurati potrebna sredstva za edukaciju našeg grafičkog dizajnera u Americi kako bi se svi materijali pripremali u skladu s najvišim svjetskim standardima.
Tko može provoditi ranu edukaciju?
U ranoj edukaciji na prvom je mjestu važnost roditelja. Oni su ti koji svoje dijete najbolje poznaju i najviše vole. Dijete će najviše uživati učeći uz svoje roditelje. Međutim veliku ulogu u ranoj edukaciji imaju i odgojitelji. Tete u vrtiću znaju više o podučavanju djece od roditelja, u pravilu su kreativnije i imaju puno više ideja kako učenje pretvoriti u igru. Implementacija programa rane edukacije u odgojno obrazovne ustanove te angažman roditelja kod kuće osigurali bi djeci za samo nekoliko minuta dnevno sretnije odrastanje i sigurniju budućnost. I kako smo već svi skloni koristiti frazu da djeca upijaju poput spužvi, zaista ne vidim razlog da napokon ne počnemo u to i vjerovati.
Hurekini radni materijali
Hurekini radni materijali su namijenjeni djeci urednog razvoja i djeci s neurorazvojnim poteškoćama. U ovom trenutku u ponudi imamo pakete Hiper edukacijskih kartica i dvije predškolske mape znanja, literarnu i matematičku. Učenje putem navedenih materijala je djeci neizmjerno zabavno jer se provodi isključivo kroz igru i na dnevnoj razini traje vrlo kratko. Putem edukacijskih kartica djeca uče eliminacijom, a putem predškolskih mapa slaganjem elemenata pomoću čičak trake. Svaka stranica u mapama je interaktivna i koristi se onoliko puta koliko je potrebno. Dijete osim što uči vježba finu motoriku, koordinaciju pokreta oko-ruka, te grafomotoriku. Edukacijske kartice i mape se međusobno nadopunjuju i najbolji rezultati se postižu njihovom kombinacijom.
5 načina kako poticati razvoj fine motorike kod djeteta
Veoma je važno da osoba koja provodi ranu edukaciju taj materijal ne doživljava kao igračku već kao radni materijal. Djetetu oni ne smiju biti dostupni, jer ako ih damo djetetu na raspolaganje ono će istražiti sve što ga zanima i oni mu više neće biti interesantni. Ako ćemo mu korištenje, igru s njima omogućiti samo kratko vrijeme na dan to će vrijeme djetetu biti izuzetno zanimljivo i posvetiti će nam puno pažnju.
Osim navedenih materijale u ponudi imamo i cjelokupni program rane edukacije. U ovom trenutnu u program uključujemo samo djecu s neurorazvojnim poteškoćama, ali smo i u intenzivnim dogovorima s vrtićima diljem Hrvatske koji bi od jeseni u sklopu svojih vrtićkih programa krenuli s provođenjem Hurekinog programa rane edukacije za djecu urednog razvoja.
Piše: Sandra Kiš Broz, potpredsjednik Hureke - Hrvatske udruge za ranu edukaciju, info@hureka.eu
