'Kako bi upoznavanje s medijima od najranije dobi, ali i njihova primjena bila što kvalitetnija i zdravija za djecu, najvažniju ulogu imaju roditelji kao prvi medijski odgajatelji djece', objašnjava komunikologinja Lana Ciboci
Današnja su djeca od najranije dobi okružena različitim vrstama medija, osobito onim digitalnim. Naime, mnoga djeca prve korake u stvarnom svijetu rade paralelno s prvim koracima u virtualnom svijetu. Uz medije se djeca informiraju i obrazuju, ali prije svega zabavljaju.
Komunikologinja Lana Ciboci na konferenciji 'Mliječni zub' govorila je o odrastanju uz televizijski i računalni ekran i odgovorila na neka od najvažnijih pitanja: Koje su pozitivne i negativne strane medija, kako mediji utječu na djecu predškolske dobi i kako roditelji mogu potaknuti djecu na kvalitetno korištenje medija i medijskih sadržaja?
Medijska pismenost danas je jedna od važnijih pismenosti u životu. Ipak, iako su nas na početku mediji zbližavali, danas je situacija obrnuta. Mališani od najranije dobi koriste medijske uređaje, a medijske navike roditelja direktno utječu na medijske navike djece. Kao i u svemu, djeca upijaju medijsko ponašanje svojih roditelja, stoga ne čudi činjenica da bebe od osmog mjeseca života već imaju sposobnost određenih radnji na mobitelu i tabletu, upravo zato jer uče od roditelja. "Djeca puno više uče iz vašeg primjera nego što ste toga svjesni", upozorava komunikologinja.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj 70 posto djece od druge godine života počinje koristiti ekrane u svakodnevnom životu, a 90 posto predškolske djece samostalno koristi sadržaje koje želi gledati.
S obzirom da su roditelji prvi i najvažniji medijski odgajatelji djece, zabrinjavajuće je što svaki peti roditelj nikada ne gleda medijske sadržaje s djetetom. Osim roditelja, djeca uče i od starije braće i sestara, a zanimljivo je da 2/3 roditelja djece od devet do 17 godina smatra da se njihovo dijete puno bolje služi internetom od njih.
Trebaju li djeca predškolske dobi uopće koristiti medijske sadržaje?
Iako su mišljenja stručnjaka o ovoj temi podijeljena, granica se svake godine sve više spušta. Dovoljno je spomenuti i kako su se nekad televizijski sadržaji s dobnom oznakom 12 prikazivali tek u večernjim satima, a danas se takvi sadržaji smiju prikazivati cijeli dan! Doduše, svi se slažu da, ako već i izlažemo djecu medijskim sadržajima, tada roditelji trebaju biti prisutni i razgovarati s djetetom o svemu što vidi.
Psihologinja Miranda Novak objasnila kako naučiti djecu razlikovati televiziju i stvarnost
S druge strane, zna se kako televizijski sadržaji uvelike utječu na dječju igru te djeca oponašaju ono što vide u medijima, a mašta i kreativnost sve više nestaju. Ponovno, pri odabiru kvalitetnih sadržaja, najvažniju ulogu imaju roditelji. Još jedan od problema na koji komunikologinja ukazuje je i izloženost reklamama od najmlađe dobi. "Mlađa djeca puno više pozornosti pridaju oglasima ni ne shvaćajući da je riječ o oglasima", govori komunikologinja.
Nadalje, sve veća je prisutnost nasilnih sadržaja u medijima. "Nasilni sadržaji su svugdje, čak ih ponekad ima više u crtanim filmovima nego u sadržajima za odrasle", objašnjava komunikologinja i dodaje kako bi roditelji uvijek trebali razgovarati s djecom o takvom sadržaju. Još jedna negativna strana medija je nametanje vrijednosti što se sve češće može vidjeti kod djevojčica predškolske dobi koje pokazuju znakove nezadovoljstva tijelom, preferirajući vitkiju žensku figuru, a komunikologinja naglašava i kako je najmanje onih crtanih filmova u kojima glavni likovi izgledaju poput naše djece (primjerice Dora istražuje), već je većina likova odrasla, nabildana, manekenske građe i slično.
Međutim, ne smijemo zaboraviti na pozitivnu ulogu medija:
- edukativni sadržaji za djecu
- obrazovna uloga
- poticanje mašte i kreativnosti
- doprinos razvoja civilnom društvu
- poticanje inkluzije i tolerancije
- razvoj kritičkog razmišljanja
- glas djece u javnosti
Zabrane nikad nisu rješenje!
Iako pozitivnih strana ima, Hrvatskoj upravo takvi sadržaji najviše nedostaju, a istraživanje iz 2013. godine otkrilo je kako 70 posto roditelja uopće ne razgovara s djecom o medijskim sadržajima i ne sudjeluje u djetetovom medijskom obrazovanju. Zbog toga je važno da roditelji potiču djecu na kvalitetno korištenje medija i medijskih sadržaja te da sudjeluju u djetetovom medijskom obrazovanju. Zapamtite, zabrane nikad nisu rješenje pa tako ni u ovom slučaju. Ono najvažnije je odgovorno i umjereno korištenje medija i odabir isključivo kvalitetnih sadržaja.
