Doc.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist, odgovara čitateljici smije li se u trudnoći konzumirati sojino mlijeko te potiču li sojini proizvodi sazrijevanje djevojčica i rani ulazak u pubertet s osam godina
Ne podnosim laktozu i u trudnoći, kao zamjenu za mlijeko, konzumiram sojino mlijeko. Nedavno sam naišla na članak koji me poprilično zabrinuo. U njemu se ne preporučuje konzumiranje sojinog mlijeka, a pogotovo ne u trudnoći. Zanima me je li sojino mlijeko uistinu štetno u trudnoći?
Soja je namirnica koja se izrazito istražuje te su joj dokazane brojne prehrambene i zdravstvene vrijednosti. Međutim, uz soju se posljednjih godina vežu i kontradiktorne informacije zbog sadržaja fitoestrogena te zbog činjenice da je veliki udio usjeva soje genetski modificiran. Istodobno, tržište i prodaja soje rastu velikom brzinom, a nagli porast potražnje uočen je na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine dvadesetog stoljeća. Ovaj fenomen dogodio se istodobno sa spoznajama o zdravstvenim prednostima soje, primarno zbog značajnog udjela proteina s visokom biološkom vrijednošću.
Sojino mlijeko ima bogatiji okus i teksturu od ostalih zamjena za mlijeko. Ne sadrži laktozu i stoga je pogodno za osobe koje ne podnose mliječni šećer. Jedna šalica sadrži približno 80 kcal, sadržaj masti je nizak, a izvrstan je izvor vitamina B1 te dobar izvor magnezija i vitamina B2. Među znanstvenicima postoje brojne polemike oko korisnosti unosa soje.
Učinak sojinih proizvoda na zdravlje djece
Određeni autori napominju da fitoestrogeni iz soje mogu imati devastirajući učinak na zdravlje i to osobito djece. Prema njima, postoje određene indikacije da sojini proizvodi potiču ranije sazrijevanje djevojčica i ulazak u pubertet, i to već s osam godina. Posljedica preranog sazrijevanja su problemi s neplodnošću i karcinomom reproduktivnih organa, a moguća je i pojava astme, imunoloških poremećaja i poremećaja štitnjače.
Međutim, osim što protivnici soje svoje tvrdnje temelje na opskurnim saznanjima iz životinjskog svijeta, zanemaruju i činjenicu da smo svi mi svakodnevno izloženi brojnim sintetskim hormonima koji se daju životinjama za rast i koji imaju znatno pogubniji učinak na zdravlje od sojinih fitoestrogena. Štoviše, u usporedbi sa sintetskim hormonima, fitoestrogeni soje su vrlo blagi, a mogu i spriječiti vezivanje sintetskih hormona na receptore i tako spriječiti njihovo štetno djelovanje.
Tijekom posljednjih godina objavljeno je više istraživanja koja su mjerila razine fitoestrogena u tijelu trudnice, amnionskoj tekućini, majčinom mlijeku i uspoređivale te razine s eventualnim štetnim ishodima. Nije se pokazala nikakva povezanost između konzumacije soje i sojinog mlijeka i štetnih učinaka na trudnoću i novorođenče.
