Potencijalne bakterijske infekcije mogu narušiti zdravlje majke i djeteta, stoga se preporučuje da se određene namirnice temeljito skuhaju ili ispeku, piše Nutricionistički tim Vitaminoteke
Sezona roštiljanja počinje, a poznato je kako je u smjernicama za prehranu u trudnoći naglašeno kako trudnice trebaju paziti da ne jedu meso i druge namirnice životinjskog porijekla koje nisu dovoljno termički obrađene. Potencijalne bakterijske infekcije mogu narušiti zdravlje majke i djeteta, stoga se preporučuje te namirnice temeljito skuhati ili ispeći.
No, osim zaraze, meso s roštilja donosi još jednu opasnost za zdravlje djeteta. Naime, u istraživanju objavljenom u časopisu Nutrition pokazalo se kako trudnice koje često konzumiraju meso s roštilja u trećem tromjesečju trudnoće, rađaju djecu s nižom porođajnom masom za gotovo 200 g. Za sve su okrivljeni policiklički aromatski ugljikovodici koji se stvaraju prilikom pečenja mesa na roštilju, a mogu se udahnuti zrakom ili apsorbirati kroz kožu.
Što su PAH spojevi?
Pečenje ili prženje mesa, ali i ribe na otvorenoj vatri primjerice roštilju, i na visokoj temperaturi, dovodi do kontaminacije hrane spojevima koji mijenjaju genetički materijal organizama. Mutacijama dolazi do nastanka karcinogenih spojeva poput heterocikličkih amina i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH spojevi) koji se talože na površini pripremane namirnice.
Osim putem hrane, karcinogene PAH spojeve možemo i udahnuti, a nalaze u kućnoj prašini, kontaminiranoj zemlji i vodi, a mogu se također i apsorbirati kroz kožu.
PAH spojevi prolaze kroz placentu i mogu se vezati na DNA i utjecati na DNA replikaciju. Fetus u razvoju i djeca iznimno su osjetljivi na toksine, a nedavno je zabilježeno kako izloženost PAH spojevima u tom dobu može utjecati na kognitivni razvoj djece.
Nisu svi roštilji isti
Jednostavnije rečeno, meso ili riba s gradela izvorom je opasnih spojeva koji mogu uz dugoročno uzimanje izazvati karcinom. No nisu svi roštilji jednako opasni. Naime, električni roštilj ne predstavlja opasnost zato jer je za nastanak opasnih spojeva potrebno izgaranje organske tvari primjerice drveta, ugljena i plina, jer kada otopljena mast kaplje na izvor topline dolazi do raspršenja čestica koje se deponiraju na površini mesa i ribe.
