Školarci Razvoj od 7. do 14. godine 1719 prikaza 17. rujna 2019.

Stres modernog doba: 'Kad nam dijete kaže da se boji škole kao da će umrijeti, govori istinu'

Foto: MindBodyLab
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

U današnjim obrazovnim sustavima širom svijeta razina stresa nije normalna i zdrava - djeca su izložena toksičnim razinama stresa. Mindfulness pomaže da se nosimo s teškoćama i problemima, bilo da se radi o školi ili izvan nje, piše dr.sc. Branka Novosel, stručnjakinja za neuroedukaciju i mindfulness curriculum developer

Na jednoj znanstvenoj konferenciji prije skoro deset godina, tijekom pauze za kavu, srela sam kolegicu koja se bavi neuroedukacijom, pa sam ju pitala: Što ima novo kod tebe? Njen odgovor je bio: „Bavim se nečime što će napraviti revoluciju ne samo u edukaciji, nego u svim područjima – biznis, sport, zdravlje, čak i politika... apsolutno svugdje. To je bez ikakvog pretjerivanja game changer.“ Kada to čujete na znanstvenoj konferenciji, od znanstvenice koja pažljivo odmjerava svaku riječ, ne iznosi tvrdnje bez činjenica, naravno da vas zanima odgovor. „Bavim se mindfulnessom. Prakticiram ga i radimo neka istraživanja“.

Uslijedila su očekivana pitanja, što je to, zašto, kakvim podacima raspolažete, i tako dalje. Da skratim, to je bio trenutak kad sam odlučila dublje (a kasnije i jako duboko) ući u tu tematiku.

Nakon mnogo pročitanih knjiga, znanstvenih članaka, nakon desetak završenih mindfulness edukacija i treninga, metoda, područja, ne samo na kvantitativnim i kvalitativnim podacima, nego i na vlastitom iskustvu prakticiranja mindfulnessa, nakon niza mindfulness edukacija koje sam sama održala i povratnih informacija od polaznika, mogu reći – da, mindfulness je stvarno game changer – tvrdim da ima izuzetan potencijal da nam život učini lakšim, da budemo zadovoljniji i sretniji, pa u šali znam reći i da je mindfulness „supermoć“.

Možda te zanima... Dječje emocije: 'U redu je izraziti ljutnju, ali na primjeren način' Vrtić

Bojala sam se kako će reagirati liječnici na mindfulness kao metodu za smanjenje stresa

Pilotirala sam različite metode i pristupe s đačkim grupama, a za Zagrebačku županiju već treću godinu zdravstvene radnike svih domova zdravlja, od medicinskih sestara i tehničara, do obiteljskih liječnika, specijalista, palijativnog tima, podučavam mindfulnessu kao metodi za smanjenje stresa.

 | Author: Privatni album Foto: Privatni album Iskreno, pribojavala sam se kako će reagirati liječnici kojima je bliska egzaktna medicinska znanost, anatomija, patologija. Ankete su pokazale da su svi prepoznali mindfulness kao nešto što im pomaže u izuzetno stresnom poslu, ali i u svakodnevnom životu te su ga nastavili prakticirati. Jedna liječnica, skoro pred mirovinom, rekla je „Da sam ovo znala na početku svoje liječničke karijere, moj bi život bio sasvim drugačiji, izbjegla bih mnoge probleme“. Neki liječnici smatraju da bi mindfulness trebao biti obavezan predmet na prvoj godini medicine, što u nekim razvijenim zemljama i jest.

Budući da sam između ostalog i stručna voditeljica programa ALOHA mentalna aritmetika za Hrvatsku, već dvije godine elemente mindfulnessa unijeli smo i u ovaj program „treniranja mozga“ i rada na abakusu, s izvrsnim povratnim informacijama. K tome, moja škola Littera Samobor partner je za Hrvatsku u organizaciji širenja mindfulness programa SIYLI – Search Inside Yourself Leadership Institute, kojeg je razvio Google i primjenjuju ga u svim svojim podružnicama.

Možda te zanima... Dr. Rajović: Današnja djeca su intelektualno i motorički slabija Vrtić

Ako roditelj želi da im djeca budu mindful, trebaju krenuti od sebe

Zadnjih nekoliko godina proučavam, analiziram i primjenjujem različite metode i programe mindfulnessa za djecu i odrasle, mogli bismo reći da sam napravila metaanalizu. Odlučila sam izraditi mindfulness programe za djecu i odrasle koji će od svakog uzeti ponajbolje i biti prilagođeni našim uvjetima, našoj djeci i odraslima. Pod imenom Mind Body Lab Mindfulness programe, odnosno kurikulume, učinit ćemo dostupnima svima koji to prepoznaju. Za djecu ćemo imati mindfulness tečajeve za predškolce, niže razrede, 11+ odnosno tinejdžere. K tome, vezano za djecu, što je uvijek moja prva briga, imamo i program Mindful Parenting  (roditeljstvo), jer ako roditelji žele da im obitelj i djeca budu mindful,trebaju krenuti od sebe. Što se tiče odraslih, osmislila sam Osnovni mindfulness tečaj smanjenja stresa, koji se bazira na MBSR programu Jona Kabata Zinna, zatim Mindfulness u komunikaciji, Mindfulness za roditelje te Mindful leadership. Naravno, Mindfulness za zdravstvene radnike također je osmišljen,  jer je to jedno od najstresnijih zanimanja.

U Hrvatskoj će Mind Body Lab Mindfulness programi za djecu od 7 do 11 godina od listopada biti dostupni u 13 gradova – Zagreb, Rijeka, Pula, Zadar, Šibenik, Split, Vodice, Samobor, Zaprešić, Oroslavje, Čakovec, Prelog, Križevci, a uskoro će nam se pridružiti i drugi gradovi. Edukacija prve generacije mindfulness trenera je u tijeku, sve pojedinosti o prijavama i programu bit će dostupne na stranici Mindbodylab.hr te na našem Facebook profilu Mind Body Lab. Radionice će biti jednom tjedno u trajanju od 60 minuta, cijelu školsku godinu, odnosno 32 sata. 

dijete knjige Možda te zanima... Kako na dijete djeluju naša visoka očekivanja? Školarci

Cilj: Djeci ponuditi znanja i vještine da budu dorasli izazovima modernog doba

Mind Body Lab Mindfulness program zasnovan je na najnovijim istraživanjima mozga i neuroznanosti, a njegov je cilj da djeci ponudi znanja, stavove i vještine upravljanja emocijama, postavljanja i postizanja pozitivnih ciljeva, da razviju socijalne vještine kao što su empatija i međuljudski odnosi, te da donose odgovorne i informirane odluke o sebi i svojoj budućnosti. Jednostavno rečeno, da budu emotivno uravnoteženi, ustrajni, otporni, odgovorni, dorasli izazovima koje im donosi ovo moderno digitalno doba.

 | Author: MindBodyLab Foto: MindBodyLab

Škola - mjesto puno toksičnih razina stresa

Mala količina stresa sastavni je dio života, pa i djetinjstva. Čak je poželjna i zdrava – i djeca i odrasli trebaju određeni izazov da bi rasli i napredovali. No, problem je što u današnjim obrazovnim sustavima širom svijeta razina stresa nije normalna i zdrava – djeca su izložena toksičnim razinama stresa. 

Uzrok tome je što zahtjevi i očekivanja koji se stavljaju pred djecu nadmašuju njihove sposobnosti da se s njima nose, jer nemaju razvijene mehanizme obrane. Očekivanja su visoka i dolaze sa svih strana - od roditelja, edukatora, društvenih mreža i medija, vršnjaka. Želeći djeci dobro, pripremajući ih za budućnost, tražeći od njih isključivo vrhunske rezultate i perfekcionizam, zapravo ih stavljamo u poziciju da njihov maksimum nije dovoljno dobar – a to vodi k frustracijama, a dugoročno i traumi.

Kada vam dijete kaže „bojao sam se testa, mislio sam da ću umrijeti“ –  govori istinu. Razina anksioznosti i reakcija autonomnog živčanog sustava koju je dijete u toj situaciji osjećalo ista je kao da je pred njega iskočio lav koji bi ga mogao pojesti. Evolucija nam je u nasljeđe ostavila ovu reakciju „bori se ili bježi“ radi čistog preživljavanja vrste. Česti nesrazmjer između podražaja (npr. petminutni test ili usmeno ispitivanje u školi) i reakcije djeteta (znojenje, mučnina, gubitak perifernog vida, ukočenost, prestrašenost) dovode do toga da takva reakcija postaje automatska, kao svaka navika. Time stres postaje kroničan, a često vodi i k traumama.

škola, učenici, djeca Možda te zanima... 4 greške zbog kojih je djetetu škola 'tako teška' (a ne mora biti) Školarci

Posljedica je da imamo sve više djece, već osmogodišnjaka, koji imaju razvijene simptome anksioznosti, depresije, poremećaje prehrane, samoozljeđuju se. Ne događa se to samo negdje daleko na zapadu, nego su i naši bolnički odjeli prepuni djece s takvim dijagnozama. Zamislimo samo situaciju u kojoj se našlo skoro sedam tisuća maturanata i njihovih obitelji ovo ljeto kada su očekivali rezultate državne mature. Kada su rezultati konačno stigli – gotovo sedam tisuća učenika nije položilo najvažniji ispit u njihovom životu. Zamislite količinu straha, stresa, razočarenja, pa i traume, u sedam tisuća obitelji. I tu nije kraj – nema upisa na željeni fakultet, ponovno polaganje mature, pa sve ispočetka. Ovakvu traumu teško je izbrisati ili poništiti, k tome, stres je zarazan – prenosi se na našu okolinu. 

Toksični stres negativno djeluje na sposobnost pažnje i koncentracije, upravljanje emocijama, spavanje, općenito na sposobnost učenja. Duža izloženost toksičnoj razini stresa ima doživotni utjecaj na naše mentalno i fizičko zdravlje. 

Što je mindfulness i kako može pomoći

Znanstvena istraživanja mozga dokazala su da vježbanje mindfulnessa pouzdano i znatno mijenja i strukturu i funkciju mozga, te poboljšava sposobnost razmišljanja i učenja, upravljanja neželjenim emocijama. K tome,  pomaže i u razvoju socijalnih vještina, empatije i odnosa s drugim ljudima. 

 | Author: MindBodyLab Foto: MindBodyLab

Prije svega, važno je reći da mindfulness nije neki apstraktni skup znanja i pojmova, kao što su npr. fizika ili povijest. Mogli bismo reći da je to praktična vještina, koju možemo usporediti s vožnjom bicikla ili sviranjem instrumenta. Pomoću vježbi disanja, treninga svjesne pažnje i vizualizacija, postajemo svjesni što se događa u nama i oko nas, i to nam otvara put prema emocionalnoj inteligenciji. 

Mindfulness je znanstveno potvrđena metoda mentalnog treninga, odnosno vježbanja svjesne pažnje. Kao što su zdrav način života, hrana i kretanje važni za zdravlje našeg tijela, učenje je važno za razvijanje i povećavanje inteligencije koju obično zovemo IQ, tako je mindfulness briga za naš um, emocije i osjećaje – emocionalna inteligencija.

Možda te zanima... Jesper Juul: 'Djeci ne treba samo postavljati zahtjeve ili odgovarati na njihove' Vrtić

Misli o prošlosti i budućnosti

Evo kako izgleda tipična vježba mindfulnessa: Sjednemo, zatvorimo oči i fokusiramo se na disanje, koje najčešće koristimo kao sidro koje nas povezuje sa „sada i ovdje“. Dok pratimo dah kako ulazi i izlazi iz našeg tijela, pojavljuju se misli o prošlosti i budućnosti, npr. „Da sam barem dobio još jedan bod na testu, onda bih imao zaokruženu peticu“, „Marko je skoro cijeli razred pozvao na rođendan, a mene nije. Zašto, zašto? Možda se ljuti na mene, možda sam nešto krivo rekla, možda... možda...“, „Kako ću reći mami da mora doći k razredniku na informacije jer su mi našli šalabahter iz biologije? Što mogu kad nikako da zapamtim onu podjelu...“ ili pak „Sljedeći tjedan je test iz matematike, ništa nisam još vježbao, a još moram pročitati lektiru. Sigurno ću dobiti jedan, pa ću proći s četiri, pa se neću upisati....“. Uglavnom, bavimo se prošlošću, koju bismo htjeli promijeniti, iako znamo da to nije moguće, ili budućnošću, jer se bojimo da će se dogoditi neki negativni scenarij, koji najčešće nije uopće realan. 

Svaki puta kad „odlutamo“, disanje nas vraća u sadašnji trenutak, pustimo da misli dolaze i prolaze, a da u nama ne izazivaju negativnu reakciju – mi ih samo promatramo, kao oblake na nebu. Tek kada smo smireni i kada isključimo „automatskog pilota“ dajemo si prostor i mogućnost da donosimo kvalitetne odluke i da ne dozvolimo da negativne misli upravljaju nama. Iako se ovo čini jednostavno, što zapravo i je, ipak nije baš lako, jer se kao svaka vještina mora vježbati i ponavljati. Slično kao vježbanje servisa u tenisu, trica u košarci, učenje nekog glazbenog instrumenta – ako želimo da to bude lako, jednostavno i uspješno, mora nam prijeći u naviku i postati naša skoro automatska reakcija.

 | Author: MindBodyLab Foto: MindBodyLab

I takva reakcija postaje alat koji nam pomaže da se nosimo sa stresom i nepredvidivim situacijama, da odaberemo odgovor na trenutni izazov, odgovor koji je za nas optimalan i najbolje nam služi. Mindfulness nas dakle trenira da usmjerimo svoju pozornost na ono što se događa sada i ovdje – disanje, fizičke senzacije u tijelu, misli, emocije – kako bismo bili spremni nositi se sa svime što nam taj sadašnji trenutak donosi, bilo dobro ili loše. Naime, možda će vas iznenaditi, ali i uspjeh je također stresan, zovemo ga stress of success. Kada smo na vrhu, na primjer u sportu ili biznisu, jedino kamo možemo ići je prema dolje. Samo je pitanje vremena kada će se to dogoditi, jer nitko nije vječno najbolji – i naš mozak to zna. Veliki sportski timovi imaju svoje mindfulness trenere koji im pomažu nositi se i sa stresom kojeg donosi uspjeh. 

Možda te zanima... 4 najgore stvari koje možeš raditi za svog školarca Školarci

Rekla bih da je važno reći i što mindfulness NIJE: nije vježba disanja, joga niti meditacija, iako disanje ima važnu ulogu u mindfulnessu, kao sidro koje nas povezuje s okolinom i nama samima. Mindfulness isto tako nema veze niti s jednom religijom, potpuno je sekularan, svjetovan, iako sve velike svjetske religije u svojoj praksi uključuju vježbe meditacije i kontemplacije.

Mindfulness nije ni tehnika opuštanja (iako ćemo biti opušteniji), jer je njegov cilj da vježbajući sposobnost opažanja primjećujemo što se događa u našem tijelu, umu, gdje osjećamo strah, stres, ali i zadovoljstvo, sreću, lakoću. Samim time stvaramo prostor da odaberemo kako ćemo odgovoriti na izazov. 

Kako mindfulness pomaže djeci?

Koncept i praksa mindfulnessa počivaju na više od 30 godina znanstvenih istraživanja i provođenja na najznačajnijim svjetskim sveučilištima, kao što su Harvard, MIT, Stanford, Yale, Oxford i Cambridge. Na tisuće studija pokazale su da mindfulness smanjuje stres, povećava općeniti osjećaj sreće, fokus, koncentraciju i akademski uspjeh.

Budući da korijeni toksičnog stresa leže duboko u našem živčanom sustavu, potrebni su nam alati koji ciljaju i direktno djeluju upravo na naš živčani sustav. Dakle, ne znanje, nego vještina, alat koji upotrijebimo svaki puta kada nam zatreba. 

Istraživanja su pokazala da mindfulness poboljšava kognitivne vještine djece i odraslih, socijalne vještine (upravljanje emocijama, ponašanje, empatija), općenito mentalno zdravlje i razinu zadovoljstva i sreće (manje stresa, anksioznosti, posttraumatskih i simptoma depresije). Naravno da nije lijek za sve, no dokazi su nepobitni: mindfulness pomaže da se nosimo s teškoćama i problemima, bilo da se radi o školi ili izvan nje.

djeca, škola Možda te zanima... Dobre strane lošeg školskog sustava Školarci

Istraživanja su potvrdila da vježbanje mindfulnessa:

  • povećava sposobnost fokusiranja i koncentracije
  • ubrzava proces učenja jer povećava kapacitet radne memorije
  • potiče razvoj mozga u područjima koja su presudna za intelektualni i emocionalni život djece
  • doprinosi općem mentalnom zdravlju djece jer povećava optimizam i smanjuje stres
  • povećava kreativnost djece, ali i njihovu ustrajnost i samodisciplinu

Stanje rastresenosti ili tzv. mindlessness - naše misli i emocije upravljaju našim ponašanjem

U današnje vrijeme preopterećenosti djece školskim obvezama, prevelike izloženosti digitalnoj tehnologiji i stresu, dječji um često je u stanju rastresenosti ili tzv. mindlessness.

Možda te zanima... Dječji mozak oblikuje okruženje: Škola im ne bi smjela stvarati stres Školarci

To je otprilike kao da smo sjeli na zadnje sjedalo automobila, uključili autopilota i pustili da „vozi“. U tom slučaju smjer i cilj ne određujemo mi sami, nego naše misli i emocije upravljaju našim ponašanjem. Ako djecu naučimo mindfulnessu, njihov um je na mjestu vozača, za upravljačem. Tada ne reagiraju automatski, ne ponavljaju iste neželjene obrasce ponašanja, već imaju mogućnost odabrati promišljenu reakciju koja je za njih optimalna.

Mindfulness ih uči kako da usmjere pažnju na sadašnjost, na svoje misli, promatraju svoje disanje i fizičke senzacije u tijelu. Čini se jednostavno, no zahtijeva puno vježbanja. Znanstvena su istraživanja pokazala da mindfulness vježbe pomažu smanjenju stresa (na primjer, pred test ili ispitivanje u školi), jačaju samodisciplinu, ustrajnost i fokus. Povećavanjem svoje emocionalne inteligencije, djeca su spremnija na izazove koje donosi moderno doba. Jedno od istraživanja koje je provedeno među polaznicima Mindful Schools programa pokazalo je da već nakon nekoliko mjeseci 83% djece ima bolji fokus, 89% bolje se nosi s negativnim emocijama i regulira ih, 76% pokazuje veću empatiju, te 79%  njih bolje i više sudjeluje u školskim aktivnostima. Rezultati su zapanjujući. 

Željela bih napomenuti još jednu bitnu stvar, a to je da mindfulness, kao nešto što pripada pozitivnoj psihologiji, ne samo da nam pomaže u stresnim situacijama i izazovima, nego razvija najvažnije sposobnosti ljudskog uma, pomažući nam da ostvarimo svoje kapacitete, rastemo i razvijamo se kao osobe. Kada bismo roditelje pitali: Da morate birati samo jednu stvar, što biste odabrali – da vam dijete bude inteligentno ili sretno? Skoro svi rekli bi: Želim da mi dijete bude sretno, iako najviše ulažu u znanja i inteligenciju. Mindfulness je jedan od načina da i djeca i odrasli budu sretniji, samo to treba prepoznati. 

škola globus Možda te zanima... Kako izgleda osnovna škola na drugom kraju svijeta? Roditelji

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.