Ravnateljica dječjeg vrtića Ljiljana Vukšić, psihoterapeutkinja i vlasnica izdavačke kuće Irena Orlović i psihologinja Branka Starc razgovarale su o današnjem odgoju djece i tome što su naučile iz rada u području odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi
Kako se mijenjao odgoj male djece unazad nekoliko desetljeća i koja je nova paradigma ranog djetinjstva? Je li danas zahtjevnije odgajati djecu u odnosu na prošle generacije? Gdje i kako današnji roditelji i odgojitelji mogu bolje i postoji li recept uspješnog odgoja? Na ova i slična pitanja, svoje komentare dale su tri majke i stručnjakinje iz područja odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.
'Bila sam loša odgajateljica, ali sam bila odgajateljica tog vremena'
Ljiljana Vukšić ravnateljica je dječjeg vrtića 'Mali istraživač', koji je poznat po tome da djeca uče istražujući svoje okruženje samostalno. Kako piše i na njihovoj stranici, radi se o 'vrtiću koji ima poticajno okruženje u kojem se dijete ima nečim baviti cijeli dan, gdje će biti prihvaćeno i dobrodošlo, gdje ga odrasli ne sile da čini ono što ne želi i gdje se s njime razgovara kao s osobom koja ima svoj stav'.
Ljiljana, koja je odgajateljica više od trideset godina rekla je kako se u tom zanimanju puno toga promijenilo tijekom godina. "Bila sam loša odgajateljica, ali sam bila odgajateljica tog vremena", objasnila je i dodala kako je prije 25 godina uvidjela novo viđenje djeteta. "Nažalost, danas ima puno odgajatelja koji planiraju aktivnosti i očekuju da će sva djeca sudjelovati, što je jako loše."
Epidemija popustljivog odgoja: Roditelji, preuzmite odgovornost!
Gdje počinje i staje naša odgovornost, a gdje dječja?
Ljiljana ističe kako se sloboda djeteta često krivo tumači. "Demokracija nije anarhija", naglasila je i dodala kako je kompletna filozofija odgoja postupati prema djetetu onako kako želimo da se postupa prema nama. Naravno, granice i pravila trebaju se jasno postaviti, ali na način kako bi ih djeca mogla razumjeti. Istaknula je i kako 'vlada' svojevrsni trend institucionalizacije djece, a treba zapamtiti kako je vrtić samo 'produžena ruka' roditelja jer oni ne mogu učiniti ništa bez suradnje roditelja.
"Važno je vidjeti dijete, slušati dijete, razumjeti njegove potrebe, ali i poštivati dijete i njegove želje", rekla je, ali i dodala kako to ne znači da se sve želje trebaju ispuniti, ali svi imamo pravo željeti te to treba uzeti u obzir. "Ako si autentičan i ako vjeruješ u ono što radiš i kako se ponašaš - onda ćeš biti i autoritet i dijete će ti vjerovati i slušati te."
'Ne postoje savršeni roditelji - postoje samo roditelji'
S druge strane, Branka Starc, psihologinja i jedna od autorica programa radionica s roditeljima Centra za podršku roditeljstvu 'Rastimo zajedno', istaknula je kako je svaki roditelj stručnjak za svoje dijete. Njezin program radionica namijenjen je roditeljima najmlađe djece u dobi do četiri godine života, a kako je psihologinja rekla, 'roditelji na njima razmjenjuju informacije, probleme, uče sagledati stvari iz drugačije perspektive te razgovorom s drugim roditeljima dolaze do rješenja problema'.
"Kad bi postojali savršeni roditelji, bilo bi jako loše. Nije važno koliko vremena provodite s djetetom, odnosno važno je, ali važnija je kvaliteta tog provedenog vremena. Iskoristite 15 minuta najbolje što možete i tih 15 minuta mogu biti puno važnije nego i cijeli dan proveden s djetetom", govori psihologinja.
'Zbog kćeri sam naučila da moram odgajati samu sebe'
Irena Orlović, majka troje djece, psihoterapeutkinja, autorica web aplikacije 'Pametnica' i vlasnica splitske izdavačke kuće 'Harfa' nadovezala se kako smo svi drugačiji i temeljeni na svojim iskustvima. Irena je također i majka djeteta s posebnim potrebama zbog kojeg je naučila da mora 'odgajati samu sebe'.
Irena Orlović: 'Osjećam da sam kao majka odgovorna za razvoj svoje djece'
Njezina kćer rođena je s teškom srčanom manom, a upravo je zbog nje došla na ideju pokretanja izdavačke kuće i osmišljavanje Pametnice. Ona svojim radom nastoji dati do znanja od kolike je važnosti rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja: "Mi smo ti koji oblikujemo dječji mozak", rekla je i naglasila koliko je komunikacija važna, ali i dodala kako komunikacija nije samo govor, već i doživljaj, povezujuće roditeljstvo, kontakt kože na kožu.
Na kraju, sve tri zaključile su kako uvijek treba polaziti od sebe, prvo sebe mijenjati, a na taj način onda mijenjati i druge!
