'Novorođenče nije neki stroj koji je na svijet došao po planu i programu, to je ljudsko biće čiji se razvoj odvija u ovisnosti od komunikacije s majkom i okolinom', kaže mama troje djece naglašavajući da je sam način na koji dijete danas funkcionira u školi, zapravo posljedica onoga što je počelo učiti još u maternici
U razdoblju kad su bebe još u majčinom trbuhu, stvaraju se temelji za sve ono u što će izrasti kao odrasle osobe. "Mi se obično na spomen 'učiteljica' prisjetimo naše učiteljice iz prvog razreda osnovne škole, ali činjenica je da je naša prva učiteljica naša majka, a naša prva škola je majčin trbuh", kaže Irena Orlović, mama troje djece, urednica u nakladničkoj kući Harfa i autorica web-aplikacije za rano poticanje intelektualnog razvoja Pametnica.
6 neobičnih stvari koje radi beba u trbuhu
Istraživanja su pokazala da već i fetus percipira najveći dio onoga što doživljava njegova majka. Otkucaji majčina srca umirujuće djeluju na dijete, a isto tako i stres djeluje negativno. Nedavno završena studija koju su proveli znanstvenici s američkog University of California (UCLA) pokazala je da su buduće majke koje su često bile pod stresom većinom rodile djecu manje porođajne težine. Vjeruje se da se razina kortizola povećava za vrijeme stresnih događaja i usporava dovođenje krvi do fetusa. To uzrokuje nedostatak kisika i hranjivih tvari koje dolaze do djeteta, čineći ih pothranjenima.
'Novorođenče nije stroj koji je na svijet došao po planu i programu'
"Novorođenče nikako nije neki stroj koji je na svijet došao po nekom planu i programu, to je ljudsko biće čiji se razvoj odvija u ovisnosti od komunikacije s majkom i okolinom. Sada znamo da smo kao ljudska stvorenja ovisni o odnosu s drugima od naših prvih dana. Razdoblje provedeno u majčinu trbuhu – vjerojatno najvažnija faza ljudskoga razvoja – do sada se nepravedno zanemarivala ili čak podcjenjivala", kaže Irena Orlović nastavljajući kako se u majčinoj utrobi, djetetov mozak brže raste i fizički i po pitanju funkcioniranja, no u bilo kojoj drugoj fazi života. Neuroni se stvaraju nevjerojatnom brzinom i počinju oblikovati neuralne poveznice. Sam način na koji dijete danas funkcionira u školi, zapravo je posljedica onoga što je počelo učiti još u maternici.
Dr. sc. Erden Radončić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva kaže da se neuroni zaista u prvoj polovici trudnoće, pa i tokom cijele trudnoće intenzivno umnažaju i tvore mrežu, no kako je to istina i za sva druga tkiva i organe tijekom embrionalnog razvoja. "Stvaranje sinapsi te razvoj inicijalnih moždanih struktura još uvijek nije sve u razvoju mozga –intrauterino se prema dosadašnjim potvrđenim spoznajama uglavnom stvaraju primarni centri vitalno važnih funkcija, dok se kora (asocijativni centri i više moždane strukture kore mozga koje nas toliko razlikuju od ostalih sisavaca) stvaraju još i dvije godine nakon porođaja. Stoga je, ne samo rani intrauterini razvoj, već i kasniji tok trudnoće te rani postporođajni period jednako važan u razvoju gotovo svih moždanih struktura", objašnjava ginekolog.
'Prvih i i najvažnijih devet mjeseci ne računamo'
Većina roditelja uopće i ne razmišlja o vremenu prije rođenja. "Dijete smatramo jednogodišnjakom, ako iza sebe ima jednu godinu razvoja nakon rođenja. Dakle, svojih prvih – vjerojatno i najvažnijih devet mjeseci – uopće ne računamo. Danas ipak znamo da nula nije u trenutku kad se dijete rodi. Sa šest mjeseci fetus ima razvijen sluh i osjet okusa i mirisa. Mozak se dakle prvo koncentrira na ono što će djetetu neposredno nakon rođenja prvo biti korisno", objašnjava Irena Orlović.
'Beba u trbuhu osjeća i uči kroz iskustvo i interakciju s majkom'
U rodilištu je do nedavno bila praksa da se novorođenčad odvaja od majke kako bi se majka mogla odmoriti. "Sad znamo da je povezivanje djeteta i majke puno dublje nego što se mislili dosada. Još dok je beba u majčinu trbuhu majka se, osim što opskrbljuje dijete toplinom i hranom, povezuje sa svojim djetetom, a fetus osjeća i uči kroz iskustvo i interakciju s majkom. Novorođenče će promijeniti svoje ponašanje kako bi 'reklo' svojoj majci da mu pusti neku određenu glazbu ili ispriča priču koju mu je ona često čitala tijekom trudnoće (radije nego neku drugu priču istog autora). Tijekom dohrane dijete će radije jesti hranu koju je majka jela u trudnoći jer je već naviknuto na te okuse.Također će pokazati veću sklonost prema majčinom glasu, nego prema glasu neke druge žene", kaže Irena Orlović.
Budućim mamama se savjetuje koju hranu bi trebale jesti i koje vitamine uzimati, ali im nitko ne govori koliko je važno za razvoj djetetova mozga kako se one osjećaju. "Znanstveno je dokazano da djeca čije su majke imale depresiju u trudnoći također mogu imati neke oblike depresivnih stanja kasnije u životu. Osjećaj majki duboko se utire u strukturu stanice i ima direktan utjecaj na njezino oblikovanje", kaže Irena Orlović naglašavajući kako je vrlo važno biti podrška budućim majkama u tom osjetljivom razdoblju.
Čudesne stvari koje radi beba u maternici
Uloga budućeg oca važna za emocionalni razvoj
Bebe u trbuhu prepoznat će i očev glas i on će kod njih probuditi sigurnost. Istina je da je utjecaj majke u trudnoći i prvim mjesecima života primaran, ali to nikako ne znači da je uloga oca samo genetske prirode. "Uloga oca od krucijalnog je značaja na emocionalni razvoj djeteta. Emocije koje doživljava majka u komunikaciji s ocem, direktno utječu na razvoj djeteta. Tako primjerice ako se majka boji oca i na njegov glas reagira strahom, maternica se steže i dijete uči da taj glas nije prijateljski. Kasnije će takvo dijete razviti također strah od svojega oca. Jednako je i s osjećajem ugode. Otac koji je podrška majci tijekom trudnoće i poroda, ujedno gradi snažnu emocionalnu povezanost s djetetom i pozitivno utječe na psihički razvoj djeteta", objašnjava Irena Orlović.
