Nedavno je predstavljen novi prijedlog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, a što bi omogućio roditeljima te koji su drugi izazovi za majke - otkrila nam je Sonja Čikotić, majka dvoje djece te jedna od autorica prijedloga
Pratiš li ovih dana vijesti, vjerojatno si naletjela na ime Sonja Čikotić. Sonja je 32-godišnja diplomirana pravnica iz Orahovice, a živjela je i u Osijeku gdje je studirala te nakon studija i radila.
Majka je dvoje djece, a trenutačno i zastupnica Mosta nezavisnih lista u Hrvatskom saboru te jedna od autorica prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji bi omogućio ženama da se uz majčinstvo mogu i profesionalno ostvariti.
"Zajedno s Petrom Mandić, voditeljicom Savjeta za demografiju Mosta nezavisnih lista, radila sam na prijedlogu navedenog zakona, čiji je cilj, uz demografski oporavak Hrvatske, omogućiti ženama da se uz majčinstvo mogu i profesionalno ostvariti. Djeca, majke i obitelj najviše su vrednote našega društva i baš zato smo u Mostu krenuli u izmjene zakona", rekla je Sonja.
Naime, podaci pokazuju da se nikad nije rodilo manje djece unazad 100 godina, a cilj ovog prijedloga zakona je potaknuti demografsku obnovu, tj. majčinstvo i rađanje, ali ne nauštrb žena i njihovog poslovnog života, poštujući ustavno načelo ravnopravnosti.
Predloženi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama omogućio bi:
- Tijekom cijele prve godine života djeteta sve majke imaju minimalnu naknadu od 3991,20 kuna. Do sada je tijekom prve godine dana života djeteta minimalna naknada bila 2328,20 kuna.
- Majke koje imaju veću plaću prema sadašnjem zakonu primaju punu plaću tijekom prvih šest mjeseci života, a drugih šest, roditeljskog dopusta imaju naknadu od 3991,20 kunu. Za te majke ili majke i očeve predlaže se puna plaća tijekom cijele prve godine života djeteta.
- Za majke koje imaju troje i više djece, ili blizance, nakon prve godine djeteta, mogu se vratiti na posao i uz svoju plaću koristiti i mjesečnu naknadu od 2 328,20 kuna.
- Bake i djedovi umjesto roditelja mogu koristiti roditeljski dopust, roditeljsku poštedu od rada ili roditeljsku brigu o djetetu i za to primati naknadu od 2 328,20 kuna.
Budući da je Sonja i mama dva prekrasna dječaka - Toniju koji ima sedam godina i malenom Iliji koji će za mjesec dana slaviti prvi rođendan - iz prve ruke razumije izazove koje u hrvatskom društvu i poslovnom okruženju donosi spoj majčinstva i karijere te zna koliko bi takav Zakon pomogao majkama, a čemu idu u prilog i brojna iskustva žena iz njezinog okruženja.
'Biti majka nešto je najljepše na svijetu'
"Čak i kada sam se kao samohrana majka brinula o Toniju, ne bih nikad mijenjala te trenutke. Naravno da je bilo teško, nije ni danas jednostavno, ali sada je tu suprug i majka koja mi pomaže od prvih trenutaka majčinstva. Što se tiče usklađivanja posla i majčinstva, rekla bih da je kod mene uvijek sve bilo moguće, pa i to. Naravno, uz žrtvu, puno odricanja i rad u kasnim satima kad djeca spavaju. Bez dobre organizacije ništa ne bi bilo moguće", rekla nam je Sonja na pitanje kako je roditeljstvo utjecalo na njezin život.
Kad je njezin Toni imao pet mjeseci prekinula je rodiljni dopust i vratila se na posao na fakultet. "Tada sam svaki trenutak prije i poslije posla provodila sa svojim djetetom, a obitelj mi je maksimalno pomagala. Već sam je spomenula, ali najviše zahvaljujem svojoj majci na pomoći i potpori", govori i dodaje kako se možda i zbog toga toliko dala u izradu prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama, koji bi, kako kaže, 's pravnog i institucionalnog aspekta stvarno puno pomogao majkama i obiteljima'.
Ženama majčinstvo predstavlja prepreku u pristupu tržišta rada
Iako zbog kraćih rodiljnih dopusta osobno nije imala većih problema zadržati svoje mjesto na tržištu rada i realizirati se u obje uloge, to ne znači da velik broj žena nema taj problem. "Upravo zbog njih predlažemo sve navedene mjere. Puno puta sam čula da žene primjerice odgađaju trudnoću jer se boje da će izgubiti radno mjesto ili mogućnost napredovanja. Žene nikako ne bi trebale birati između posla i majčinstva."
Da ženama majčinstvo predstavlja prepreku u pristupu tržišta rada, upozoravala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom izvješću za 2017. godinu. Ona je navela da prekidi zaposlenosti kod žena u slučajevima korištenja rodiljnih i roditeljskih prava negativno utječu na njihova buduća poslovna napredovanja te se često kažnjavaju smanjenjem plaće, a ponekad čak i otkazivanjem ugovora o radu. Na godišnjoj razini značajan broj pritužbi upućenih pravobraniteljici odnosi se upravo na diskriminaciju temeljem trudnoće i majčinstva u području rada i zapošljavanja.
"Hrvatskoj je nedvojbeno potrebna uspješna demografska politika, a njezin ključ je, kako je navela i sama pravobraniteljica, u poboljšanju uvjeta rada pri čemu izuzetno važnu ulogu ima politika pune i stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada. Dok god ne bude politike pune i stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada, koja će se očitovati kroz navedeni i njemu slične zakonske prijedloge, majke neće imati mogućnost ravnopravno sudjelovati na tržištu rada", dodala je Sonja.
Jedan od ciljeva prijedloga Zakona je i zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske
Kako je odluka o zasnivanju ili proširenju obitelji usko vezana uz mogućnost zaposlenja, odnosno financijsku sigurnost koju ono donosi, Sonja smatra kako bi Vlada trebala osigurati visoku stopu zapošljavanja te bi to trebao biti cilj svake kvalitetne ekonomske politike. Jer, kao što ona govori, 'ako znamo da mladi ljudi često nemaju beneficije ugovora na neodređeno, kako od njih možemo očekivati da se upuste u zasnivanje obitelji?'
"Također, treba osigurati da mladi mogu riješiti svoje stambeno pitanje. Primjerice, dobar model bila bi izgradnja dodatnih stanova za povlašteni najam, gdje bi najamnine bile manje nego što su sada. Ako se kasnije odluče na otkup, sve dotad uplaćene najamnine ušle bi u cijenu stana. Jedna od najvećih briga jest kupovina ili najam stana, odnosne kuće. Iako postoje neke mjere, one često ne uzimaju u obzir ograničenja u smislu radnih uvjete. Primjerice, Zakon o subvencioniranju stambenih kredita ne odgovara svima jer je namijenjen samo onima koji imaju ugovor o radu na neodređeno vrijeme , odnosno onima koji su kreditno sposobni."
