Roditelji Kolumne roditelja 17. rujna 2014.

Nose li žene veći teret u braku nego muževi?

kuhinja, žena, muž, kućanski poslovi
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Mi žene ne samo da nosimo veći teret, već najčešće nosimo i njih na leđima. Mnogo više brinemo, dnevno imamo hrpu sitnica i moj muž često zna reći: "Pa zar moraš danas sve?", a ja moram jer nekad mi se čini da ako ostavim nešto za sutra, promijenit će se tijek stvari u svemiru

Poznati američki bračni terapeut je napisao knjigu "Muškarci su s Marsa, a žene s Venere" koji je brzo postao bestseller. On bi možda i mogao ponuditi logično rješenje za sve one gluposti oko kojih se ne slažemo s našim jačim polovicama, ali kako kad smo nas dvoje iz istog sela? Gdje smo onda zaribali, jesu li muškarci doživjeli totalnu preobrazbu kad smo ušli u brak ili smo mi žene doživjele preobrazbu ili je to sinkronizirano? 

Morate priznati, barem vi koji ste duže u braku, da ništa više nije isto i ne dolazi to preko noći. Kažu da se muškarac kad se ženi nada da se njegova draga neće promijeniti, a žena kad se udaje, nada se da će neke stvari kod njega ipak promijeniti. Najčešće pogriješe oboje.

Reći ću vam kako mislim da stvari stoje u životu. Zbilja ne treba imati velika očekivanja, najbolje što možete jest da volite, kad volite sve vam manje smeta. Moj profesor psihologije rekao je da je bitno i da se uvijek najavite kad stižete kući. Zvučalo je kao šala, ali znate kako kažu: "U svakoj šali ima malo šale". Gunđat ćete i vi i oni, a žene smatraju da u braku nose mnogo veći teret nego muškarci. 

'Puna kuća' svega

Ne bih htjela da ispadne da držim našu stranu, ali mi žene ne samo da nosimo veći teret, već najčešće nosimo i njih na leđima. Mnogo više brinemo, dnevno imamo hrpu sitnica i moj muž često zna reći: "Pa zar moraš danas sve?", a ja moram jer nekad mi se čini da ako ostavim nešto za sutra, promijenit će se tijek stvari u svemiru.

Djeca donesu "punu kuću", ne znam još čega, možda i znam, ali ne znam riječ kojom bih opisala to stanje, to je nekakva kaotična ljubav. Koliko god tu i tamo vladao kaos i ja šizila, sve što činim od kad imam djecu, činim s ljubavlju. Na kraju dana kad skupljam igračke i shvatim da još pola sata nakon što su zaspali gledam crtić ili povremeno potegnem Čokolino iz dječje boce, imam osjećaj da možda nikad nisam bila sretnija.

Bacim pogled na njega koji leži s daljinskim u rukama, zaspao je prije djece. Da sam veća odnijela bih i njega u krevet, ovako ga ipak moram probuditi. Umoran je od posla, a ja sam ionako kod kuće i tu se nemam od čega umoriti.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.