Udruga roditelja 'Korak po korak' provela je istraživanje o uspostavi ravnoteže između posla i obitelji u Hrvatskoj
Udruga roditelja „Korak po korak“ predstavila je rezultate istraživanja o uspostavi bolje ravnoteže između posla i obitelji. Istraživanje je provedeno u okviru projekta BRZO (Bolja Ravnoteža za Zaposlene Obitelji), pokrenutog u suradnji s Klubom trudnica i roditelja Split i uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u cilju sustavnije provedbe aktivnosti usmjerenih na poticanje uspostave ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja. Istraživanje je obuhvatilo fokus-grupe s roditeljima i poslodavcima s područja Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, kao i anketna ispitivanja u kojima je sudjelovalo 772 roditelja iz cijele Hrvatske.
„Cilj je istraživanja bio dobiti uvid u izazove s kojima se susreću zaposleni roditelji, ali i njihovi poslodavci u uspostavljanju dobre ravnoteže između radnog i obiteljskog života. Krajnje je vrijeme da se na objema razinama osvijesti da je takva ravnoteža ne samo značajan doprinos društvu u cjelini, već i dvostruko dobitna situacija i za roditelje i poslodavce. Zadovoljni zaposlenici, koji su ujedno i roditelji, mogu svoje potencijale ostvarivati tek kad ne moraju birati između posla i obitelji. Istovremeno, podjela brige o djetetu između roditelja doprinosi rodnoj ravnopravnosti te osnaživanju zaposlenih majki na tržištu rada“, pojasnila je Silvija Stanić iz Udruge roditelja „Korak po korak“, voditeljica projekta BRZO.
78 posto smatra da mladi planiraju obitelj ovisno o radnom statusu
U istraživanju provedenom među roditeljima pokazalo se da čak 95,7 posto njih smatra da je ravnoteža između posla i obitelji važna, što i ne čudi kad se uzme u obzir da više od četvrtine ispitanih roditelja tjedno radi između 40 i 60 sati. Najveći broj ispitanih roditelja s djecom provodi nekoliko sati dnevno (39 posto roditelja provodi 2 do 3 sata, a 33,2 posto provede 3 do 5 sati), dok 11,8 posto roditelja djeci posvećuje manje od sat vremena tijekom dana. U brizi o djeci većina roditelja, njih 64,9 posto, oslanja se na pomoć baka i djedova, a 60,9 posto vodi djecu u vrtić.
Da ravnoteža između posla i obitelji ovisi o senzibilitetu poslodavaca smatra 66,1 posto roditelja, 76,3 posto smatra da bi se ona lakše uspostavljala kad bi poslodavci poštivali Zakon o radu, dok je 74,9 posto roditelja uvjereno da uspostavu ravnoteže otežava stalna dostupnost putem mobitela i e-maila. U konačnici, čak 79,8 posto ispitanika smatra da mladi danas planiraju obitelj ovisno o radnom statusu.
S druge strane, poslodavci također smatraju kako je uspostava ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života važna, prepoznajući činjenicu da osoba koja nije zadovoljna privatnim životom ili je u brigama zbog obiteljskog života ne može biti uspješna u poslu. Ne može biti fokusirana ni zadovoljna, obavljat će posao reda radi i mnogo će griješiti, što onda utječe na cjelokupnu učinkovitost rada kolektiva. Istaknuta je prednost modernih tehnologija koje olakšavaju rad od kuće i brzu komunikaciju, no istovremeno dovode do opterećenosti zaposlenika i ometaju uspostavu ravnoteže.
Poslodavci su upozorili i kako su mjere za uspostavu ravnoteže u nekim djelatnostima, poput sezonskog rada u turizmu, gotovo neizvedive, a pokazalo se i da veći poslodavci imaju formalne mjere za uspostavu ravnoteže, dok manji koriste neformalne u dogovoru sa zaposlenicima. Obiteljski status zaposlenika uglavnom ne djeluje na odluku o zapošljavanju pojedinca, ali je u manjim poduzećima prisutan strah zbog promjene obiteljskih situacija zaposlenika koji se može odraziti na poslovni dio. Nastavno na to, manji poslodavci priznaju da imaju poteškoća pri organizaciji posla u trenutku kad zaposlenice odlaze na rodiljni dopust.
Poslodavci žele podršku vrtića usklađenog s potrebama zaposlenih roditelja
Poslodavci su istaknuli i kako je nužna institucionalna podrška na lokalnoj razini, poput bolje organizacije rada dječjih vrtića usklađenog s potrebama zaposlenih roditelja, rada škole u jednoj smjeni te osiguravanja produženih i cjelodnevnih boravaka u školi. Naglasili su i da je za uspostavu ravnoteže između posla i obitelji potreban i minimum propisa, a na samo senzibilitet poslodavca, te da je to potrebno formalizirati i staviti na papir, koja su prava radnika, a koja poslodavca, što se i kako može te definirati na koji način. Svakako bi se išlo na fleksibilnost kod odlazaka i odlazaka na posao – bitno je da se posao odradi, a ne da se ispuni satnica.
I roditelji i poslodavci istaknuli su prilikom ispitivanja fleksibilno radno vrijeme na prvom mjestu ljestvice pogodnosti koje bi doprinijele uspostavi ravnoteže između radnog i obiteljskog života. Roditelji priželjkuju i mogućnost rada na nepuno radno vrijeme te rad od kuće, dvosmjenski i duži rad dječjih vrtića, uvođenje produženog boravka u školama, uspostavu dodatnih servisa za čuvanje djece ili korištenje dodatnih aktivnosti za djecu, kao i ravnopravnu raspodjelu kućanskih obveza i brige o djeci između roditelja. Poslodavci su važnima prepoznali mogućnost otvaranja dječjih vrtića za djecu zaposlenika, uvođenje slobodnih dana za rođendane te na prve dane škole i vrtića, kao i mogućnost obavljanja liječničkih pregleda tijekom radnog vremena.
