Ne postoji neki poseban datum koji treba odrediti za uvođenje kašastih nemliječnih obroka. Ipak, definiran je vremenski interval u kojemu će većina zdrave dojenčadi moći prihvatiti dohranu, a to je između navršenih 16 i 25 tjedana života
Tijekom razdoblja rasta i razvoja djeteta bitan dio čini i stjecanje znanja o hranjenju i razvoja preferencija prema određenim vrstama hrane. Postoji nekoliko bitnih prekretnica u prehrambenom razvoju i odgoju djeteta, poput prelaska s isključivo mliječne na krutu hranu, pokušaja hvatanja zalogaja prstićima, žvakanja hrane, samostalnog hranjenja žlicom, stvaranje sklonosti prema određenim vrstama hrane i u konačnici potpunim ovladavanjem tehnike samostalnog hranjenja.
Što se događa u prvoj prekretnici u prehrambenom razvoju djeteta?
Nakon četiri ili više mjeseci hranjenja isključivo majčinim mlijekom dolazi razdoblje uvođenja novih namirnica. Idealan period za uvođenje krute hrane je u dobi od 4 do 6 mjeseci života. Do tada se davanje krute hrane – osim neprobavljivim, smatra i rizičnim; zbog nemogućnosti gutanja postoji opasnost od udisanja hrane, odnosno ulaska u dišne putove. U dobi između trećeg i četvrtog mjeseca dijete obično gubi isključivi refleks sisanja koji podrazumijeva da izbacuje iz usta sve što nije bradavica.
Ne postoji neki poseban datum koji treba odrediti za uvođenje kašastih nemliječnih obroka. Ipak, definiran je vremenski interval u kojemu će većina zdrave dojenčadi moći prihvatiti dohranu, a to je između navršenih 16 i 25 tjedana života. Dojenče stoga ne bi smjelo započeti s dohranom prije 17. tjedna, a sva bi zdrava djeca već morala biti na dohrani u dobi od 26 tjedana života.
Ako je dijete spremno za krutu hranu dodatno će ukazati sljedeće:
- Zanima se za hranu koju jedu roditelji
- Zadržava u potpunosti hranu u ustima
- Guta hranu bez kapanja i pljuckanja
- Želi sve više mlijeka ili postaje nezadovoljno unosom samo mlijeka
