Bobičasto voće i zeleno lisnato povrće neki su od najboljih izvora vitamina, minerala i antioksidansa; stoga prehranu vašeg djeteta u sezoni, ali i izvan nje obogatite borovnicama, jagodama, ribizlima, kupinama, zelenom salatom, špinatom, blitvom i brokulom
Čovjekov imunitet uvelike ovisi o imunitetu i prehrani njegove majke. Naime, imunološki sustav čovjeka izgrađuje se već u maternici gdje se majčina imunološka protutijela (imunoglobulini G) predaju djetetu i štite ga od infekcija. No, tu priča ne prestaje. Imunološki sustav tijela, mrežu stanica, tkiva i organa, nadalje gradi osnovni pokretač života, hrana!
Posljednjih nekoliko tjedana trudnoće i prvih sedam do deset dana nakon porođaja majka stvara kolostrum, mlijeko izuzetno bogato ugljikohidratima, bjelančevinama i imunotijelima. Pa se tako, nakon rođenja njihov prijenos nastavlja dojenjem. Majčino mlijeko sadrži sva imunološka tijela (IgA, IgD, IgE, IgG, IgM) čime se sprječava razvoj najčešćih "dječjih" bolesti kao što su infekcija uha, pluća, probavnog sustava i mokraćnog sustava te alergije. Budući da dojenče u dobi od dva do tri mjeseca počinje stvarati svoja antitijela, broj prenesenih imunotijela se smanjuje, a kad dijete navrši šest mjeseci, njihovo stvaranje se uravnotežuje, čime se imunološki sustav gotovo u potpunosti razvija. No njegovo zreljenje se i dalje nastavlja.
Zadnjih godina sve se više istražuje utjecaj probiotičkih bakterija na imunološki odgovor, niz obrambenih reakcija od stranih tijela i mikroorganizama koji uzrokuju bolesti. Probiotici su "dobri" mikroorganizmi koji žive u probavnom sustavu i štite crijevo od kolonizacije patogena te potiču crijevnu imunofunkciju čime pridonose sazrijevanju imunološkog sustava. Činom rođenja i dojenjem, dojenče od majke nasljeđuje imunotijela i mikrobiološku floru, zbog čega se stvara individualan i jedinstven probiotički "otisak" crijeva. Uvođenjem dohrane djetetova crijevna flora uvelike se mijenja, što govori u prilog važnosti pravilne i uravnotežene prehrane.
Kašice obogatite visokokvalitetnim biljnim uljima
Dohrana najčešće započinje voćem i povrćem te žitaricama, najbogatijim izvorima fitonutrijenata (vitamin C, vitamin E, karotenoidi, cink, selen, esencijalne masne kiseline i dr.) ispitanim mnogim znanstvenim istraživanjima, što ih je postavilo na sam vrh liste pojačivača imuniteta. U najbolji izvor vitamina, minerala i antioksidansa ubraja se bobičasto voće i zeleno lisnato povrće stoga prehranu svoga djeteta u sezoni, ali i izvan nje obogatite ovim plodovima: borovnice, jagode, ribizli, kupine, brusnice, šljive, zelena salata, matovilac, špinat, blitva, kelj, brokula... Možete u dječju prehranu uključiti i neke slastice poput tamne čokolade (kad se vaše dijete zaželi slatkog birajte i učite ga na kvalitetnije namirnice).
Imunološka uloga fitonutrijenata jest povećati stvaranje bijelih krvnih stanica i interferona, protutijela koja oblažu stanice organizma i tako ih štite od bakterija i virusa.
Visokokvalitetna biljna ulja i plava i masna riba najbogatiji su izvori višestrukonezasićenih masnih kiselina (omega 3, 6 i 9) za koje je poznato da na organizam djeluju zaštitno i protuupalno. Zbog toga će mliječne, voćne i povrtne kašice obogaćene raznim visokokvalitetnim biljnim masnoćama pružiti dovoljnu količinu bioaktivnih tvari koje će omogućiti zdravo napredovanje djeteta.
Češnjak - najjači prehrambeni antibiotik
Tijekom rasta i razvoja djeca sve više počinju konzumirati kravlje mlijeko i mliječne prerađevine, odlične izvore visokovrijednih bjelančevina i mikronutrijenata. No, roditelji često izabiru mliječne deserte, primjerice pudinge, mousseve i čokoladne kreme koji se preporučuju zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi bogati su izvori probiotičkih kultura koje obnavljaju crijevnu floru, pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam.
Prilikom pripreme jela često se koristi jedan od najpoznatijih i najjačih prehrambenih antibiotika, češnjak, no budući da je intenzivne arome, preporučuje se zakamuflirati ga raznim umacima i jelima. Iako termički neobrađen češnjak najviše doprinosi zdravlju, njegova ljekovitost ostaje i u kuhanim jelima, zbog čega se preporučuje da gotovo svakodnevno bude dio djetetovog jelovnika.
Malu djecu često se nagrađuje slatkišima i grickalicama koje sadrže šećere, a za njih je poznato da potiskuju imunološki odgovor smanjujući aktivnost bijelih krvnih stanica. Zbog toga se preporučuje roditeljima da obrate pažnju na djetetov unos jednostavnih šećera, koji su najčešći u sokovima, zaslađenim čajevima, slatkišima i grickalicama. Te proizvode najbolje je zamijeniti žitaricama i/ili orašastim plodovima, koji su bogati esencijalnim masnim kiselinama i mineralima.
Više o pravilnoj dječjoj prehrani pročitajte u našem specijalu Zdrava hrana svakog dana!
