Isključiva mliječna prehrana nakon određenog vremena postaje nedovoljna pa je treba nadopunjavati novim namirnicama. Naravno, treba početi davati male količine da bi se dijete priviklo na nove okuse
Dohranom se pokrivaju povećane prehrambene potrebe bebe kojoj mlijeko više nije dovoljno kao jedina hrana. Dohrana bi se trebala početi uvoditi između navršenog 4. i 6. mjeseca života, ovisno o individualnim potrebama dojenčadi. Važno je istaknuti da je i u toj dobi majčino mlijeko i dalje najbolji izbor hrane.
O dohrani beba uvijek se mnogo pričalo, a svako novo desetljeće donosilo je nova saznanja i nove preporuke. Isključiva mliječna prehrana, bilo da je riječ o majčinu mlijeku ili o dojenačkoj mliječnoj formuli, rastom i razvojem dojenčeta postaje nedovoljna te nakon šestog mjeseca života gubi sposobnost zadovoljavanja svih uvjeta potpune i dostatne prehrane za dojenče, zbog čega je potrebno započeti s uvođenjem novih namirnica i obogaćivanjem do tada osnovne prehrane.
Između 17. i 26. tjedna
Najčešća dvojba roditelja vezana je za vrijeme započinjanja dohrane te vrstu i način uvođenja novih namirnica. Bitno je naglasiti da za uvođenje dohrane ne postoji određeni dan ili tjedan starosti dojenčeta, već vremenski period u kojem je najveći broj dojenčadi fiziološki, imunološki i neuromotorno zrelo za prihvaćanje novih namirnica.
Upravo na temelju ovih činjenica donesene su preporuke koje je razdoblje pogodno za početak dohrane svakog zdravog dojenčeta, a koje navode da dohrana ne bi trebala započinjati prije navršenog 17. tjedna života, a najkasnije do 26. tjedna djetetove starosti.
Neophodna raznolikost
Osim toga, u razdoblju od 5. do 10. mjeseca (obuhvaćeno je i preporučeno razdoblje započinjanja dohrane) djeca počinju pokazivati interes za namirnice koje su različite od mlijeka, postaju otvorena za nove okuse i teksture hrane, a s rastom zubi postupno počinju razvijati i sposobnost žvakanja.
Ako se zakasni s uvođenjem dohrane, odnosno preskoči djetetova zainteresiranost, moglo bi doći do toga da dijete teže prihvaća nove okuse i krutu hranu, pa počne odbijati žvakati namirnice.
Nema pravila koje govori s kojom namirnicom treba započeti prehranu, ali je važno da se nemliječne namirnice uvode postupno i pojedinačno. Odabir namirnice ovisi o podneblju, tradiciji i prehrambenim navikama u pojedinoj zemlji. Ipak, dojenče obično najlakše prihvaća prirodno slatku negoli slanu. Potrebno je postupno nuditi i ostale namirnice koje će dijete nakon ustrajnog nuđenja ipak prihvatiti, a ta je raznolikost, naravno, neophodna.
Nove namirnice uvodite postupno
Kao i odrasli, i dijete će novi okus prihvatiti mnogo lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenačka formula), zbog čega se preporučuje pomiješati novu namirnicu s već poznatom.
Novu je namirnicu najbolje prvi put dati u maloj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (tekućem), a tijekom sljedeća dva do tri dana povećavati količinu namirnice. Tijekom uvođenja dohrane bitno je pratiti ponašanje djeteta i primijetiti eventualne promjene nastale na koži i stolici. Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način.
