Zašto se javljaju alergijske reakcije na hranu, koje namirnice je najčešće izazivaju, kako se manifestira i utvrđuje te kako izgleda liječenje i eliminacijska dijeta, piše dr. med. Alemka Jaklin Kekez, uži spec. pedijatrijske gastroenterologije
Alergija na hranu je imunološka reakcija organizma na pojedini sastojak hrane koji se krivo prepoznaje kao štetan. Zadnjih dekada bilježimo porast učestalosti alergijskih reakcija uopće, što je vjerojatno uvjetovano promjenom načina života i okolišnim faktorima. Najveći broj reakcija na hranu javlja se u male djece. Prema statistikama u ranoj dobi alergija na hranu se javlja u 3-8%, a iza pete godina u svega oko 1% djece.
Zbog čega nastaju alergijske reakcije na hranu?
Hrana je nešto što je čovjeku potrebno i organizam, tj. imunološki sustav probavnog trakta trebao bi ju prepoznavati kao korisnu i na nju ne reagirati. Kada je to tako kažemo da postoji „oralna tolerancija“. No, međutim ako je ista narušena, razvijaju se alergijske reakcije. Danas se zna da genska predispozicija i neki faktori okoline tome pogoduju. Nezrelost probavnog trakta i njegovih imunoloških funkcija u ranoj dobi razlog je da su alergijske reakcije na hranu češće u ranoj dobi. Kasnije, već samo prirodno sazrijevanje probavnog i imunološkog sustava uvjetuje da se veći dio alergija s vremenom preraste. Naša crijevna flora i okolišni faktori koji na nju utječu također su važan čimbenik u razvoju alergije. Naime, jedna od funkcija crijevne flore je koordiniranje imunološkog reagiranja. Njezina kakvoća ovisi o mnogočemu - genetici, majčinoj flori i okolišnim uvjetima. Prirodni porod, dojenje te zdrava prehrana i probiotici pozitivno djeluju na nju, dok učestala primjena antibiotika, tendencija hiperhigijenskim uvjetima imaju nepovoljno djelovanje.
Koja hrana izaziva alergiju?
Alergiju u hrani uvijek uzrokuju bjelančevine. Praktički svaka hrana može biti alergene, no zna se da je za preko 90% svih alergijskih reakcija odgovorno ovih 8 namirnica: kravlje mlijeko, jaja, kikiriki, pšenično brašno, soja, orašasti plodovi, riba i školjke. Najčešći alergen od svih je kravlje mlijeko, pogotovo u dojenačkoj dobi. Do 5 godine života većina alergija ipak nestane. Ako se jave kasnije alergije su uglavnom trajne, a najjači alergeni su školjkaši i plodovi mora, zatim kikiriki, orašasti plodovi i riba.
Kako se manifestira alergija na hranu?
Alergijske reakcije na hranu mogu biti vrlo raznolike te zahvaćati različite organske sustave. Najčešće su kožne, različite vrste osipa, od koprivnjače do nespecifičnih osipa koji svrbe te alergijskog ekcema i suhe kože. Sa strane probavnog trakta također možemo imati također vrlo različite simptome: žarenje, peckanje i svrbež usta, zatim ponavljano povraćanje, bolove u trbuhu, odbijanje obroka kod male djece, kronični proljev s gubitkom proteina i/ili anemijom, slabo napredovanje na tjelesnoj masi, pojavu tračaka krvi u stolici.
Alergijske reakcije na hranu iako rijetko mogu biti i na dišnom sustavu, tipa curenja nosa, ili suzenja očiju, ali i ponavljanih epizoda teškog disanja sve do astme. I na kraju imamo i teške sistemne reakcije poput anafilaksije kada dolazi do kolapsa cijelog organizma (otoka tkiva, otežanog disanja, pada krvnog tlaka, obilne sekrecije...), a može imati i po život opasan ishod. Nekada se manifestacije preklapaju i na više organskih sustava istovremeno. Neki simptomi mogu biti prisutni čak i kod dojene djece (najčešće krv u stolici), zbog alergena koje u hrani unosi majka, a u kontaktu su s djetetom preko majčinog mlijeka.
Kakva će biti klinička slika ovisi i o tome radi li se o ranim ili kasni tipovima alergijskog reagiranja. Za rane je tipično da nastaju par minuta do 2 sata od unosa alergena, a kasne više sati pa do par dana od konzumiranja namirnice.
Kako se alergija može utvrditi?
Uvijek kada posumnjamo na alergiju na hranu, bitno je voditi dnevnik, te pratiti pojavljuju li se simptomi nakon unosa određene hrane. Kada imamo rane reakcije, koje slijede u kratkom intervalu, onda odmah vidimo reakciju i u tom slučaju je sve uglavnom jasno. No, problem su one reakcije koje nastaju s odgodom, jer to tada nije jednostavno. U dijagnostici nam dodatno pomažu alergološki testovi, ali ih uvijek uklapamo u kliničku sliku. Napominjem da negativni testovi ne isključuju alergiju, jer niti jedan test nije 100% osjetljivosti, a reaktivnost je to manja što je dijete manje. S druge strane pozitivan test uvijek ne znači da će dijete klinički alergijski reagirati. Od testova obično kombiniramo kožni ubodni (prick) test uz određivanje ukupnog IgE (RIST) i specifičnog IgE (RAST) na pojedine namirnice kod sumnje na rane reakcije, a epikutani - atopy patch test za one kasnog tipa. Nekada nam pomaže pokušaj eliminacije te nakon nekog vremena opterećenja alergenom da razjasnimo radi li se o alergiji (to svakako mora biti prema odluci i pod kontrolom liječnika).
Liječenje - eliminacija alergena
U terapiji alergije na hranu najvažnija mjera je eliminacija alergena. Eliminacijske dijete moraju se uvijek raditi pod kontrolom pedijatra ili nutricionista, jer eliminacijom određenih alergena mogu nastati nutritivni deficiti koji negativno utječu na zdravlje djece. To je osobito važno ako moramo eliminirati kravlje mlijeko koje je dojenčetu glavna hrana, a i u kasnijoj dobi glavni izvor kalcija. Danas postoji čitav niz hidrolizata mliječnih formula koja su namijenjena djeci koja imaju takvu vrstu alergije. Odluku koja hipoalergena formula je potrebna, najbolje može procijeniti dječji gastroenterolog te se po toj preporuci one i biraju.
Sojino mlijeko, kozje mlijeko i biljna mlijeka nisu dobra zamjena u dojenačkoj dobi i ne treba ih koristiti. Iza dojenačke dobi mogu se koristiti, ali treba imati na umu da je u 30% slučajeva moguća križna reakcija na sojino i kozje mlijeko. Ukoliko majka doji, a postoji alergija na kravlje mlijeko, tada se i majci preporučuje izbjegavanje konzumacije mlijeka te supstitucija kalcija. Isto, tako ako postoji sumnja da su alergene i druge namirnice i one se mogu probno eliminirati iz prehrane majke.
Ukoliko je za dijete također potrebna eliminacija većeg broja alergena, moramo paziti da prehrana ne postane prejednolična i kalorijski nedostatna. Nekada to nastaje i zato što se roditelji boje dati neke namirnice za koje i nije sigurno da smetaju kako bi se osigurali. Stoga moramo paziti da prerigidnom, a možda nepotrebnom eliminacijom ne činimo štetu dječjem organizmu.
O tome kada će se dijete ponovo pokušati opteretiti namirnicom koja je izazivala alergiju odlučit će liječnik, na temelju procjene koja se bazira na kliničkoj slici i alergijskim testovima. .
Možemo li spriječiti pojavu alergije na hranu?
Nema dokaza da hipoalergena prehrana u vrijeme trudnoće sprečava razvoj nutritivne alergije. S druge strane pokazalo se da dojenje ima povoljan učinak u prevenciji. Djeca koja su isključivo dojena u prva 4-6 mjeseci rjeđe razvijaju atopijski dermatitis i imaju manje epizoda otežanog disanja. Ukoliko imamo obitelj u kojoj postoje alergijske reakcije i genska dispozicija za alergiju na hranu, onda se u odabiru mliječne formule u situacijama kada majka nema dovoljno mlijeka, preporučuju takozvane HA (hipoalergijske) mliječne formule, jer se pokazalo da mogu prevenirati pojavnost alergije na mlijeko.
Što se tiče uvođenja dohrane (nemliječnih namirnica) u jelovnik djeteta koje ima rizik za alergiju, nema dokaza da odgađanje uvođenja čak i potencijalno alergenih namirnica ima utjecaja na sprečavanje alergije. Stoga se preporučuje uvođenje namirnica po kalendaru dohrane kao i ostaloj djeci, naravno uz dozu opreza, te uvijek izolirano, jedne po jedne nove namirnice, postupno u rastućim količinama. Učinkovitost probiotika još uvijek nije potvrđena, iako su se pokazali neki pozitivni učinci, ali samo određenih sojeve većinom u prevenciji atopijskog dermatitisa.
