Nutricionistica Tena Niseteo objašnjava jesu li gljive poželjna namirnica u prehrani djece, koja je njihova nutritivna vrijednost i na što paziti kod pripreme
Vrlo često se postavlja pitanje jesu li gljive poželjna namirnica u dječjoj prehrani i kada ih se uopće treba uvesti u dječji jelovnik, a nutricionistica Tena Niseteo, specijalistica za kliničku dijetetiku i metabolizam u Klinici za dječje bolesti Zagreb i direktorica tvrtke Definicija hrane, smatra da gljive ne trebaju biti tabu. Uz oprez, preporučuje ih uvesti u prehranu nakon prve godine djetetova života.
"Iako ne spada u skupinu osam glavnih nutritivnih alergena, alergija na glikoproteine gljiva ipak postoji, no glavni razlog oprezu su mikrobiološka kontaminacija, brza i laka kvarljivost namirnice te, zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana, nešto teža probavljivost", rekla je nutricionistica i te objasnila nutritivne vrijednosti gljiva.
Koju ribu trudnice i djeca smiju jesti, a koju moraju izbjegavati?
Imaju niski udjel jednostavnih ugljikohidrata, obilje dijetalnih vlakana, riboflavin (vitamin B2) s čak 40% preporučenog dnevnog unosa (RDA) te niacin s 30% RDA. Jedini su neživotinjski izvor vitamina D, a sintetiziraju ga uz pomoć sunčeve svjetlosti koju i naš organizam koristi za sintezu tog vitamina.
"Nutritivna vrijednost gljiva poznatija je po njezinom specifičnom sastavu koji uključuje danas popularne imunostimulativne tvari beta-glukane, termostabilan antioksidans L-ergotionein te hitin, polisaharid koji izgrađuje staničnu stijenku i igra ulogu dijetalnog vlakna. Naše podneblje nudi mnoštvo vrsta gljiva, međutim s najvećom zastupljenošću kao prvi izbor gljive u prehrani vašeg djeteta preporučuju se šampinjoni, zatim bukovače i vrganji. Egzotične i aromatične vrste poput tartufa i shii-take gljiva bolje je djetetu dati s određenom odgodom, odnosno po navršetku treće godine života", savjetuje Tena Niseteo te dodaje da prilikom pripreme jela za najmlađe gljive treba isprati i oguliti te ukloniti tvrđe i žilave stapke.
Nikada se ne bi trebale servirati sirove ili nedovoljno termički obrađene, kako zbog opasnosti od mikrobiološke kontaminacije, tako i zbog teže probavljivosti koja se poboljšava kuhanjem prilikom kojeg dolazi do razgradnje hitina.
Isprobaj recept Branka Ognjenovića za rižoto od vrganja i buče s portala Gastro.hr
Sastojci:
- 0.35 kg riže
- 0.30 kg vrganja
- 0.50 kg buče
- 1 glavica luka
- Sol, papar po potrebi
- 0.05 kg maslaca
- 0.05 l maslinovog ulja
- 20-ak zrna crvenog papra
- Peršin list pola vezice
Priprema:
Rižu operemo i dobro ocijedimo. Luk očistimo, narežemo na sitno te stavimo pržiti na maslacu i maslinovom ulju. Zatim dodajemo buću rezanu na kockice pa rižu. Sve zajedno pržimo, zatim podlijemo vodom ili jušnim temeljcom, začinimo i pustimo da se lagano pirja. Vrganje očistimo, narežemo na kockice, na ostatku masnoće prepržimo i kad je riža već skoro gotova dodajemo prepržene gljive u rižu. Sjedinimo u jednoličnu masu te na kraju dodamo malo maslaca. Kao ukras možemo staviti prženo lišće peršina.
Ako misliš da se u tebi ili oko tebe krije prava gastro zvijezda, prijavi sebe ili frendice na nagradni natječaj Gastro zvijezda i dokaži da si najbolji foodie bloger regije! Ili barem followaj Gastro.hr - ima super fotki i recepata.
