Jesen nudi pregršt zdravih namirnica, a predvode bundeve blagog okusa pune antioksidansa i vlakana. S uvođenjem dohrane je najbolje početi u šestom mjesecu života bebe
U vrtovima i na tržnicama tako se mogu naći bundeva, cikla, bobičasto voće, grožđe, tikvice, brokula, kelj pupčar, kupus, krumpir, poriluk, šljive... Početkom jeseni prehranu treba prilagoditi hladnijim danima te konzumirati namirnice koje svojim energetskim djelovanjem griju organizam dajući mu dovoljno topline i energije.
"Jesenska dohrana može biti vrlo bogata, no važno je pratiti pravila dohrane i poštovati kalendar", pojašnjava nutricionistkinja Darija Vranešić Bender. Kalendar dohrane ne govori doduše čime početi dohranu jer to ovisi o podneblju i tradiciji. U zemljama zapadne Europe prve se kašice pripremaju od mlijeka i žitarica, a u našim se krajevima tradicionalno započinje voćnom kašicom od jabuke, kruške ili banane.
Nutricionistkinja ističe kako nije toliko bitno čime se počne, no manje slatke namirnice bolje su da se odgodi preferencija slatkog. Stoga su idealni mrkva, buća, krumpir ili riža. Hrana koja se uvodi treba biti ukusna, lako probavljiva, niske alergenosti i treba se uvoditi postupno kako bi se mogla uočiti eventualna intolerancija ili alergija na neku namirnicu. Najbolje je novu uvesti svaka dva dana.
Pet jednostavnih zimskih kašica
Jabuke i kruške - idealne za početak
Mame često započinju jabukama koje su prava riznica nutrijenata - vitamina, minerala, vlakana i voćnih kiselina. Najviše je vitamina C i to oko 10 % preporučenog dnevnog unosa. Također sadrže i vitamine K, A i E te vitamine B skupine. Od minerala se u jabukama mogu naći kalij te mangan, bakar, fosfor i magnezij. Jabuke su bogate fitokemikalijama za koje istraživanja pokazuju da imaju blagotvoran učinak na zdravlje.
Sljedeće na redu su kruške. Prirodan su i brz izvor energije zbog fruktoze, glukoze i levuloze - najslađih prirodnih šećera, a istovremeno su i bogate vitaminima B skupine. Apsolutni jesenski adut za prehranu dojenčadi i djece je bundeva. Zbog slatkog, bogatog okusa, ali i privlačne boje, djeca je brzo i lako prihvaćaju.
Bundeva na meniju
"Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem i vitaminima B, C, E i K, provitaminom A te alfa i beta karotenom. Nekoliko je vrsta bundeva: argenta (slatko meso, zagasito narančasta i kruškolika), hokaido, vrlo tražena, jarko narančaste kore i mesa), napolitana (stara talijanska sorta koja se koristi za slatke kolače i pite), butternut (svjetlija kora i meso, dugo se čuva) i turkinja (zimska tikva, kod nas poznata kao stara sorta, odlična za kolače i juhe)", pojašnjava Vranešić Bender.
Bundeva se može ispeći, izdubiti te usitniti. Kockice bundeve mogu se i kuhati u vodi ili na pari i potom se dodaje majčino mlijeko ili dojenački pripravak. U kašicu od bundeve pristaju i rižine pahuljice, kuhani krumpir ili mrkva te voćni pirei.
Povrtna jesenska variva izvor su vitamina i minerala
Nutricionistkinja Mirna Trumbetaš kao visokovrijedne obroke ističe jesenska variva. "Poriluk se može uvesti u prehranu od 8. mjeseca, tikvice od 6. i brokula od sedmog. Grašak, repa i rajčica dolaze na red od 9. mjeseca, kupus, kelj i poriluk od 10., a s navršenih godinu dana mogu jesti i grah te paprike", pojašnjava.
Dodaje kako gljive treba izbjegavati barem do druge ili treće godine jer su teško probavljive. S grožđem i orašastim plodovima (koji se uvode nakon 1. rođendana) treba biti oprezan zbog rizika od gušenja.
