Po istraživanju udruge Roda samo 5% očeva iskoristilo je svoje pravo prošle godine, a Hrvatska je pri dnu europskih zemalja s kraćim roditeljskim dopustom, malom naknadom i neuređenim zakonima za tate
Dopusti namijenjeni skrbi za djecu u europskim zemljama obično obuhvaćaju rodiljni dopust i roditeljski dopust, no sve je veći broj zemalja koje imaju i poseban "očev dopust". Dok je rodiljni dopust najčešće isključivo pravo majke, a roditeljski dopust pravo obaju roditelja, očev je dopust isključivo pravo očeva i omogućava im odsustvo s posla u razdoblju oko rođenja djeteta. Cilj je njegova uvođenja poticanje ravnopravnosti u ranoj brizi za dijete, ali i razvijanje kvalitetnijeg odnosa između oca i djeteta.
U sklopu projekta Budi tata - iskoristi pravo na roditeljski dopust, Udruga Roda – Roditelji u akciji izradila je izvješće o stanju prava očeva na korištenje roditeljskih dopusta u Hrvatskoj s osvrtom na praksu u 9 odabranih zemalja EU (Austrija, Danska, Estonija, Island, Litva, Njemačka, Portugal, Slovenija i Švedska). Roda donosi analizu koja pokazuje da među zemljama postoje velike razlike u trajanju dopusta, visini naknade za vrijeme njegova korištenja i kriterijima za ostvarivanje prava na dopuste.
U cilju promoviranja rodne ravnopravnosti u privatnoj sferi i na tržištu rada, mnoge su europske zemlje u posljednja dva desetljeća provele reforme dopusta. S istim ciljem je i na razini EU 2010. godine usvojena nova Direktiva o roditeljskom dopustu, prema kojoj sve članice EU-a moraju omogućiti najmanje četiri mjeseca roditeljskog dopusta po roditelju, pri čemu bi najmanje jedan mjesec dopusta trebao biti neprenosiv na drugog partnera. Time se uvodi tzv. kvota za očeve - neprenosivi dio roditeljskog dopusta namijenjen očevima.
Dva mjeseca dopusta su neprenosiva
Podsjetimo, u Hrvatskoj su rodiljni i roditeljski dopust uređeni Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Rodiljni dopust traje do navršenih 6 mjeseci djetetova života, a uključuje obvezni i dodatni dio, kojeg majka može djelomično ili u cijelosti prenijeti na oca djeteta. Da bi se zakonodavstvo uskladilo s Direktivom EU, od 2013. godine duljina trajanja roditeljskog dopusta iznosi 8 mjeseci, odnosno 4 mjeseca po roditelju (do tada 3 mjeseca po roditelju). Jedan roditelj može na drugog roditelja prenijeti svoja dva mjeseca dopusta, dok su druga dva mjeseca neprenosiva.
Roditeljski dopust se u Hrvatskoj tradicionalno smatrao nastavkom rodiljnog dopusta i namijenjenim samo majkama. Novo zakonodavstvo EU roditeljski dopust određuje kao individualno pravo, ali je zemljama članicama prepušteno da hoće li roditelji dopust moći podijeliti kako im odgovara, prenositi na drugog roditelja, ili primijeniti tzv. kvotu za majke i kvotu za očeve (u slučaju da jedan roditelj ne iskoristi svoj dio njegovo pravo propada).
Uz uvođenje kvota za očeve te isključivo očevih dopusta, europske zemlje uvode i različite oblike bonusa kada oba roditelja koriste roditeljski dopust, kao što su veća novčana naknada ili dulji dopust.
Naknada ne može biti viša 2.660 kn
U europskim je zemljama duljina trajanja dopusta različito uređena. Od zemalja koje su analizirane, Hrvatska, Danska, Island, Portugal i Slovenija pripadaju skupini s kraćim roditeljskim dopustom, a duži su dopusti (iako ne uvijek u potpunosti plaćeni) u Estoniji, Njemačkoj i Litvi - do treće godine djetetova života. Švedska je prema duljini trajanja dopusta između ovih dviju skupina, kao i Austrija u kojoj roditeljski dopust traje do djetetove druge godine života.
Značajne su razlike među zemljama i u opsegu naknada pa tako postoje neplaćeni i plaćeni dopusti, pri čemu je naknada kod
U Hrvatskoj novčana naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ne može biti veća od 80 % proračunske osnovice, odnosno 2.660, 80 kn mjesečno. S obzirom na to da se ta naknada već desetak godina nije usklađivala s kretanjem životnog standarda, njezina je vrijednost znatno pala pa je tako udio roditeljske naknade u prosječnoj neto plaći pao s 38 – 60 % u 2004. godini na 30 – 48 % u 2014. godini.
Četiri zemlje - Slovenija, Njemačka, Estonija i Litva - nude mogućnost prenošenja prava na roditeljski dopust na baku, djeda ili drugu osobu koja skrbi za dijete.
Očev dopust nije zakonski određen
Samo tri zemlje nemaju zakonom propisano pravo na očev dopust u razdoblju oko djetetova rođenja: Hrvatska, Njemačka i Austrija. Trajanje je očeva dopusta u preostalih šest odabranih zemalja EU-a od 10 dana u Švedskoj i Estoniji do tri mjeseca na Islandu, odnosno 90 dana u Sloveniji. Očev dopust najčešće je plaćen tijekom cijelog trajanja dopusta i to uz visoku naknadu. Estonija, Litva i Portugal očevima koji koriste pravo na očev dopust isplaćuju naknadu u visini od 100 % prethodne plaće. Naknadu u visini od 80 % prethodne plaće imaju očevi u Švedskoj i na Islandu.
U Sloveniji za prvih 15 dana korištenja prava na očev dopust visina naknade iznosi 100 % prethodne plaće ako je plaća korisnika manja od 763,06 eura, odnosno 90 % prethodne plaće ako prelazi taj limit. Za preostalih 75 dana očeva dopusta plaćeni su samo minimalni doprinosi za socijalno osiguranje. S obzirom na najavljene promjene, kad se ekonomska situacija u Sloveniji poboljša, naknada za svih 30 dana očeva dopusta iznosit će 100 % dohotka, a najviše do 2,5 prosječnih plaća u Sloveniji.
Samo 4,9% očeva iskoristilo svoje pravo
Reforme u sustavima roditeljskih dopusta znatno su povećale broj očeva koji ih koriste u mnogim europskim zemljama, ali ne i Hrvatskoj. Budući da je kod nas naknada za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta niska, izmjene zakona nisu značajno potaknule očeve na korištenje dopusta.
Noviji podaci Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova (2014.) govore da se roditeljskim dopustom i dalje dominantno koriste majke i samo se 4,9 % očeva 2014. godine koristilo roditeljskim dopustom. Istraživanje udruga Roda i Cesi u suradnji s portalom MojPosao na 400 ispitanika pokazalo je da 53 % ispitanika smatra da je financijska neisplativost jedan od glavnih negativnih aspekata korištenja roditeljskog dopusta među očevima, čemu slijede degradacija pri povratku na posao (51 %), problemi u karijeri (37 %) te negativna reakcija okoline (34 %). Teško možemo očekivati da će se praksa u tom pogledu znatnije promijeniti u skorije vrijeme ako se ne uvedu dodatne inicijative usmjerene prema očevima.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Miss7Mama dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Miss7Mama te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.