Različito sisanje utječe na razvoj bebine vilice, usta, razvoj zubi, ali i govora i jezika, a sve to doprinosi kvaliteti izgovora, piše logopedinja Katarina Matijević
U posljednje vrijeme se sve više priča o prednostima dojenja. Većinom se dojenje promatra iz aspekta procesa hranjenja, no dojenje je, između ostalog i priprema za razvoj govora.
Kako? Bebe koje su isključivo dojene, imaju različit uzorak dojenja nego bebe koje su hranjene na bocu. Jedna od potvrda bilo je i istraživanje iz 2010. godine. Znamo da mehanizam sisanja zahtjeva kompleksnu koordinaciju cuclanja, gutanja i disanja istovremeno. Ritam hranjenja ovisi o dobi djeteta, osjećaju gladi, bebinom položaju na dojci ili na boci, protoku mlijeka, te bebinoj budnosti ili umoru.
Ovo istraživanje zvalo se „izmjenjivanje sisanja i pauze“ kod dojenih, i na bocu hranjenih, beba. Zaključak je bio da bebe koje su hranjene na bocu manje puta sišu, ali imaju isti broj pauza koje dulje traju tijekom hranjenja.
Onda se postavilo pitanje, ako je mehanizam sisanja različit, kako takvo različito sisanje utječe na razvoj bebine vilice, usta, razvoj zubi, ali i govora i jezika?
Dojene bebe razvijaju se simetričnije
Bebe koje su dojene se razvijaju simetričnije (njihova lica, oči, motorika ekstremiteta), radi neprestane promjene položaja tijekom hranjenja na obje dojke, jer se tako obje strane stimuliraju jednako.
Kad se beba doji pravilno, bradavica ulazi duboko u usta. Dubok položaj u ustima podržava i zadržava poželjnu širinu i ravniji oblik nepca. Dude na bocama, ili varalicama, guraju nepce u viši, uspravniji V oblik. Oblik nepca u ustima utječe na vanjski oblik lica i vilicu, ali i na oblik dentalnog luka koji u krajnjoj liniji utječe na razmak među zubi (mliječnih, ali i trajnih). Sve to doprinosi kvaliteti izgovora.
Bebe koje su dojene imaju bolje izglede za dentalno zdravlje, nego one koje su hranjene na bocu, prvenstveno jer kod dojene djece nailazimo na U oblik nepca, to čak kasnije u životu donosi i manje problema s hrkanjem i s apnejom spavanja.
Novorođenče sisa, no kako raste, mora jačati i koordinirati mišiće kako bi mogla imati duža i efikasnija hranjenja. Jezik se pomiče prema iza kako bi beba povukla što više mlijeka, te takvim pokretima jača. To su temelji 'teretane' za mišiće koji su potrebni za govor, jer time jezik postaje dovoljno snažan mišić koji može poduprijeti vlastitu težinu, te se može pomicati neovisno o vilici.
Glasovi poput M, B i P, dolaze sa usana. No složeniji glasovi poput N, K i G zahtijevaju neovisne pokrete jezika, bez uporabe usana. Istovremeno, kad majčina bradavica uđe u usnu šupljinu, podupite se meko nepce u pravilnom formiranju prije nego dođe do njegova sazrijevanja. Naravno da nisu sva kašnjenja u razvoju govora i jezika uzorkovana lošim razvojem oralne motorike.
Usporedba sisanja pri dojenju i hranjenju na bocu
Pitanje je kako se pravilno sisanje kod dojenja može usporediti s hranjenjem na bocu? Prva, i najbitnija, razlika kod dojenja u odnosu kod hranjenja na bocu je ta da se kod dojenja većinom vježba pomicanje jezika prema iza, dok kod hranjenja na bocu mlijeko ide brže te je bebina prva reakcija guranje jezika prema naprijed kako bi zaustavila prebrz i prejak mlaz mlijeka.
Dakle, radi se o potpuno suprotnim procesima. Može se poticati pravilno sisanje koristeći ravnije dude koje onemogućavaju prebrzo istjecanje mliječne formule ili mlijeka iz boce. Ako dijete dahće tijekom hranjenja i hvata zrak, znači da je protok mlijeka prejak za bebu.
Često se majke čije bebe imaju poteškoća sa sisanjem i gutanjem potiču na kombiniranje dojenja i mliječne formule, ili im se čak savjetuju samo mliječne formule (koje se daju na bocu), dok bi baš u tim situacijama trebalo inzistirati na poticanju dojenja, te bi se već u najranijoj dobi roditelji takvih beba mogli javiti stručnjaku koji radi s poteškoćama gutanja, logopedu. Uz timski rad s patronažnom sestrom i pedijatrom, moguće je pomoći da se dojenje uspostavi.
Kod prijelaza koristite običnu čašu, a ne čašu s kljunom
Dojenje služi i kao priprema za kasnije vještine. Preporuka za kasnije kad vaše dijete prelazi s dojke ili boce je obična čaša, a ne čaše s kljunom. Obična čaša omogućava da su usne priljubljene uz rub čaše, te mišići usana rade na način koji kasnije bitan kod govora, ali i kod hranjenja. Kljunsice ponovno jednostavno vuku jezik naprijed, što nije dobro za pravilan razvoj govornih mišića. Roditeljima su kljunsice praktičnije zbog manje nereda jer gotovo nema prolijevanja i zalijevanja po sebi, ali i tu postoji kompromis, a to je pijenje na slamku. Pijenje na slamku jača mišiće.
Mnogi roditelji mi se žale da nikako ne mogu naučiti dijete da pije na slamku. Kako biste naučili dijete da pije na slamku, uzmite mali sokić ili čaj u tetrapaku, koji vam omogućuje da istisnete sadržaj da sam krene u slamku bez usisavanja. Uz samo malo vježbe, vaši kikači će to sve brzo pohvatati.