Broj djece cijepljene MPR cjepivom protiv morbila (ospica), rubeole i parotitisa (zaušnjaka, ili mumsa) posljednjih godina kontinuirano pada i sada već postoji realna opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Obuhvat cijepljenja djece MPR cjepivom, protiv morbila (ospica), rubeole i parotitisa (zaušnjaka, ili mumsa) u posljednjih šest godina kontinuirano pada, pa se kod djece predškolske dobi iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja i sada već postoji realna opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Dok je procijepljenost kod školske djece još na visokoj razini – lani je prije škole procijepljeno 95,14 posto djece, što se smatra i granicom kod koje više nije moguće širenje epidemije – kod predškolske djece ostala je ispod 90 posto. Lani je procijepljeno 88,97 posto predškolske djece, nakon što je 2016. procijepljenost kod te kategorije djece prvi puta pala ispod 90 posto.
Dječje zarazne bolesti: simptomi i liječenje
No, u nekim županijama i gradovima je bila i puno niža, pa je i rizik od epidemije veći. Takav je slučaj u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je cjepivo tijekom 2017. primilo tek 55,84 djece starije od godinu dana, u Splitsko-dalmatinskoj (78,48 posto), Osječko-baranjskoj 86,94, u Ličko-senjskoj 83,44 posto te Primorsko-goranskoj 80,05 posto. U nekim područjima unutar tih županija obuhvati značajno variraju, pa se tako u Dubrovniku bilježi tek 40,8 posto procijepljene djece u toj dobi, na Hvaru 53,3 posto, u Rijeci i Splitu oko 78 posto.
'U neznanju, zbunjeni različitim informacijama i zastrašeni roditelji ne cijepe djecu'
"U Splitsko dalmatinskoj županiji procijepljenost kod male djece je za 12 posto niža u odnosu na ostatak Hrvatske, a osobito je slaba na širem području Splita. Procijepljenost djece u školskoj dobi značajno je bolja, i u vrijednostima je kao i u ostatku zemlje. Naime, dobra procijepljenost školske djece bitno doprinosi imunosti u zajednici ili populaciji (kolektivni imunitet), a što je i prošle godine pridonijelo, zaštiti od širenja bolesti i pojavi epidemije u Hrvatskoj, kada su u nekim susjednim zemljama zabilježene epidemije", kaže dr. Milka Brzović, specijalist epidemiologije i voditeljica Odjela za nadzor nad cijepljenjem u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ te dodaje:
"No, kod male djece često je problem u tome da su roditelji u neznanju, zbunjeni i zastrašeni različitim informacijama i neargumentirano se boje nuspojava, traže garancije i odgovornosti za cijepljenje, a ponekad kod svog pedijatra ili liječnika opće medicine zbog nedostatka vremena ne mogu dobiti dovoljno kvalitetnu informaciju. Tako sada u Splitu i šire imamo značajan udio osjetljive male djece za rizik obolijevanja, kao dojenčad do godine dana, koja se po dobi i ne mogu cijepiti, veliki broj necijepljene djece do 4 godine, najčešće zato što se cijepljenje odgađalo od redovnog termina (navršenih 12 mjeseci), te dio djece koja se zbog svoje bolesti ne smiju cijepiti (djeca koja imaju određene bolesti imuniteta, zloćudne bolesti-onkološki bolesnici, na terapiji kortikosteroidima, zračenjem, i sl..)".
'Cjepivo je sigurno, a sezonci mogu cijepiti djecu bilo gdje na moru'
Cjepivo protiv ospica ili MRP cjepivo, nastavlja, koje se u Hrvatskoj i u drugim zemljama EU koristi dugi niz godina je djelotvorno i sigurno. Potrebno je primiti dvije doze za dugotrajnu zaštitu. Brojna znanstvena istraživanja su dokazala i potvrdila da MRP cjepivo ne uzrokuje autizam, niti poremećaje iz domene autističnih poremećaja, kao ni šećernu bolest. Također, nisu sadržavala tragove žive (spoj tiomersal), niti sadrže spojeve aluminija.
"Nažalost, različitim medijima duže vremena su se širile različite, često nepotpune, nejasne i zbunjujuće informacije, ne samo o ovom, nego i o drugim cjepivima što je stvorilo jedno stanje "opće vakcinalne klime", zbog koje roditelji male djece, ali i liječnici, često odgađaju s cijepljenjima", kaže epidemiologinja i upozorava: "U tijeku su upisi u vrtić i vrlo je važno imati na umu da će dijete koje nije zaštićeno cjepivom i zarazi se ospicama, osim što je samo izloženo mogućim teškim komplikacijama, zaraziti i drugu djecu koja se možda zbog bolesti nisu mogla cijepiti".
Upravo zato Brzović poziva roditelje da cijepe djecu, pri čemu se oni koji ne uspiju dobiti dovoljno informacija o cjepivu i važnosti cijepljenja kod svog liječnika, mogu uvijek javiti epidemiologu u Zavod za javno zdravstvo, radi savjetovanja.
Zašto su djeca najčešće bolesna do treće godine?
"Uvijek roditeljima nastojimo ostaviti dovoljno vremena za sva potpitanja i nedoumice, jer znamo koliko je važno da dobiju kvalitetnu informaciju - kaže i dodaje kako bi sezonski radnici koji će s obitelji i malim djetetom boraviti na radu u turističkim mjestima posebno trebali voditi računa o tome da zaštite i cijepe djecu te znati da to mogu učiniti i u mjestu gdje privremeno borave. Naravno, uvijek je to bolje obaviti na vrijeme kod pedijatra ili liječnika koji inače prati dijete. No, javili su nam se ljudi koji ovdje borave i dijete je ovdje navršilo godinu dana, a nemaju se prilike vratiti kući, pa je dobro znati da se to može obaviti u zdravstvenoj ustanovi na području na kojem trenutno borave", ističe dr. Milka Brzović.
To je, dodaje, posebno važno zato što će roditelji biti u kontaktu s velikim brojem turista, koji mogu donijeti zarazu, ali i zbog izloženosti djece drugim mališanima (kapljično u kontaktu ili zrakom u prostoru gdje je boravila oboljela osoba).
Visoko zarazna bolest
"Poseban je problem to što je riječ o bolesti koja je visoko zarazna, jer se prenosi kapljičnim putem i rukovanjem predmetima koje je dirala zaražena osoba (virus u okolini može preživjeti oko dva sata), a osoba je zarazna i prije nego se pojave prvi simptomi. Smatra se da jedan zaraženi čovjek može zaraziti i 90 posto ljudi koji su toj osobi u blizini, a koje nisu imune", upozorava Sanja Kurečić Filipović, dr. med. specijalist epidemiologije iz HZJZ-a.
Inkubacija virusa ospica tipično traje 10 do 12 dana od izlaganja virusu do pojave prvih simptoma bolesti, ali može varirati od 7 do 21 dan. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa, dodaje dr. Kurečić Filipović.
"Zaraženi čovjek postaje zarazan za okolinu 1 do 2 dana prije pojave prodromalnih simptoma, odnosno 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon pojave osipa, dok imunokompromitirani ljudi (oni oštećenog imunološkog sustava zbog kojeg se povećava opasnost od infekcije) mogu izlučivati virus i do kraja bolesti. Zbog toga vrijedi preporuka da djecu treba cijepiti, te da se to u područjima gdje je procijepljenost niska može učiniti i sada, jer to povećava zaštitu od zaraze. Iako u epidemiji ponekad obolijevaju i cijepljeni ljudi, to je puno rjeđe nego kod necijepljenih", kaže epidemiologinja.
Najčešće bolesti u vrtiću: Što očekivati i kako pomoći djetetu?
Naime, cjepivo protiv ospica, rubele i parotitisa visoko je učinkovito. Učinkovitost dvije doze cjepiva u sprečavanju ospica iznosi čak 97 posto, a jedne doze oko 93 posto, ističe sugovornica. Prvu dozu dijete bi trebalo primiti nakon što navrši godinu dana, dok se druga obično prima prije polaska u školu.
Kod male djece i trudnica povećan rizik od komplikacija
Na pitanje trebaju li roditelji zdrave djece sada 'paničariti' ako dijete nije cijepljeno, dr. Sanja Kurečić Filipović kaže kako je teško procijeniti kako će se bolest u individualnom slučaju razvijati. Procjena je stručnjaka da se komplikacije javljaju u do 17 posto oboljelih, a rizik je povećan kod djece mlađe od godinu dana (prema nekim izvorima i do pet godina), odraslih osoba starijih od 20 godina, kod trudnica (povećani rizik prijevremenog poroda, spontanog pobačaja, poroda novorođenčeta niske porođajne težine), pothranjenih (posebno ako pothranjenost prati manjak vitamina A) te kod prirođenog ili stečenog poremećaja stanične imunosti, uključujući HIV infekciju i imunosupresivnu terapiju (kemoterapija, zračenje, biološka terapija, stanje nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica i dr.), u kojih ospice mogu biti teškog i atipičnog oblika (npr. bez osipa) i produženog trajanja, s izlučivanjem virusa i nekoliko tjedana nakon akutne bolesti.
Komplikacije moguće i godinama nakon zaraze
Komplikacije ospica se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do 4 tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis, ističe dr. Sanja Kurečić Filipović.
Vrlo rijetka, ali teška komplikacija, subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), može se javiti i nekoliko godina nakon zaraze, pri čemu valja imati na umu da je veći rizik razvoja SSPE u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi. Smrtni ishod bilježi se u manje od 1 posto oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi 3 do 5 posto, a u nekim područjima doseže 10 do 30 posto. Inače, prema podacima HZJZ, Hrvatska u zadnjih desetak godina nije imala većih epidemija, a zadnja zabilježena smrt od ospica dogodila se tijekom jedne manje epidemije 2004. godine.
Tipičan tijek bolesti ospica
- 10 do 12 dana od inkubacije virusa javlja se povišena temperatura, zatim curenje iz nosa, suhi kašalj te crvenilo i suzenje iz očiju
- pojavljuju se Koplikove pjege (sitna bijela zrnca) na sluznici usne šupljine s unutarnje strane obraza
- nakon 2 do 3 dana javlja se specifičan osip na koži, koji obično započinje iza ušiju i po licu
- osip traje 4 do 5 dana
Cijepiti se mogu i odrasli
Cijepiti se mogu i odrasli ljudi koji znaju da se nisu cijepili i nisu preboljeli ospice, što vrijedi i za rođene prije 1968., od kada je cijepljenje protiv ospica u Hrvatskoj obavezno. Cjepivo će i u njihovom slučaju biti učinkovito. Ipak, pretpostavlja se da su rođeni prije 1960. u većini slučajeva ipak već bili u kontaktu s ospicama i prokužili su se, tako da svatko individualno treba procijeniti i donijeti odluku o cijepljenju, kaže epidemiologinja, dr. Sanja dr. Kurečić Filipović iz HZJZ-a.
