Čitatelj koji želi dijete na forumu je otvorio temu o muškoj neplodnosti. Ginekolog Erden Radončić objašnjava što se podrazumijeva pod neplodnosti kod muškaraca, a psihologinja Petra Matković savjetuje kako se muškarac može nositi s tim i kako mu partnerica može pomoći
Kad se govori o neplodnosti, istraživanja su pokazala da se podjednako javlja kod žena i muškaraca. A suočeni s tim problemom kada žele dijete, oboje osjećaju jednako razočaranje i tugu. Čitatelj pod nadimkom rafaelinho na forumu je otvorio temu o muškoj neplodnosti: "Prebolio sam zaušnjake u 20. godini i nažalost bolest je uništila sve spermije. Bio sam na biopsiji testisa i ništa. Sada imam 28 godina, moja žena ima 33 i dalje se jako volimo. Bol koju nosim u sebi je teško opisati…".
Ginekolog dr.sc. Erden Radončić kaže da muški čimbenik neplodnosti u statistikama problematike neplodnosti zauzima vrlo visokih 40 posto uzroka, a upitali smo ga može li bolest kao što su zaušnjaci uzrokovati neplodnost kod muškaraca.
"Nažalost, može. Naime, struktura testisa, odnosno njegove građe, vrlo je slična žlijezdama slinovnicama, koje katkada napada virus parotitisa, zaušnjaka. Posljedično tome, imunosni aparat podiže vrlo jaku obranu koja uništava zaraženo tkivo te tako eliminira bolest", objašnjava ginekolog.
"Ako se zaušnjaci dobiju prije puberteta, kada su testisi još uvijek neaktivni, a spermiogeneza još uvijek duboko potisnuta - onda nema nikakvih problema oko kasnije plodnosti. No u slučajevima kada se infekcija desi u periodu nakon početka aktivnosti testisa i stvaranja spermija - imunost na virus parotitisa u potpunosti je u stanju uništiti sve zametne stanice testisa te time uzrokovati potpunu infertilnost. Stupanj oštećenja je takav da je nepovratan", kaže.
"Ako je i na biopsiji potvrđen nedostatak stanica spermiogeneze, tada je najvjerojatnije nastupila potpuna atrofija sjemenih kanalića odnosno svih prekursora stanica spermiogeneze", objašnjava.
Potpuno odsutstvo spermija
No ginekolog kaže da se o neplodnosti u apsolutnom smislu može govoriti samo u slučaju potpunog odsustva spermija (azoospermija), a u svim drugim slučajevima govori se o smanjenoj plodnosti.
"Potpuni nedostatak spolnih stanica može biti genetski determiniran, ali i sekundaran, uslijed različitih stanja poput upale, izostanak spuštanja testisa nakon rođenja, tumora, liječenje istih agresivnim terapijama i zračenjima, urođenom nedostatku sjemenih kanalića i tako dalje. Unutar potonje podskupine, stanja smanjene pokretljivosti broj određuju i stupanj subfertilnosti ili infertilnosti", objašnjava.
Saznajte kako čitati nalaz spermiograma!
Čitateljica LadyBug na forumu je podijelila svoje iskustvo:
"Mužu je dijagnosticirana azoospermija prije godinu i pol na temelju spermiograma. Uzrok je najvjerojatnije prekasno spuštanje testisa operativnim zahvatom. Do sada nismo radili dodatne nalaze što zbog šoka i potrebe da zaboravimo na dijagnozu (kao da je to uopće moguće), što zbog strana i vjere u neuspjeh da smo bilo što poduzeli. U međuvremenu smo postali posvojitelji, aktivno se bavili posvojenjem više od godinu dana".
Nespremnost muškarca na takve teme
Budući da se od muškaraca često očekuje da budu snažni, a želja za djecom više se povezuje sa ženama, pitali smo psihologinju Petru Matković kako problem neplodnosti utječe na psihološko stanje muškarca, ali i odnos s partnericom.
"Za neplodnost je potrebno dvoje – to je problem para, a ne pojedinca. O kojem god da se razlogu radilo, kada se par suoči s neplodnošću, to je teško za svakog pojedinačno, ali i za njihov odnos. Tema trudnoće i djece češće se povezuje sa ženama i majčinstvom, tako se propagira u socijalnoj okolini, a i žene su te koje češće o tome otvoreno razgovaraju i komentiraju. To može dodatno utjecati na nespremnost muškaraca na ovakve teme i ostaviti ih potpuno emocionalno i psihički zatečene ako su oni 'uzrok' reproduktivnih problema", kaže mag. psihologije koja radi u savjetovalištu "Problema nema" te na projektu psihološke podrške i pomoći parovima koji žele ostvariti trudnoću.
"Za muškarce to saznanje može prouzročiti veliku emocionalnu bol, smanjiti samopouzdanje i potaknuti ideje da nisu sposobni izvršiti svoj zadatak - 'ono što bi trebali'. Tako neplodnost subjektivno može dovesti u pitanje osjećaje maskulinosti, seksualnosti i potentnosti. Dobra vijest je da neplodnost danas ne mora značiti da nećete biti roditelji", objašnjava psihologinja te ističe da je u cijelom tom procesu ključna podrška.
No dodaje da je način na koji se netko nosi s ovakvim problemima te kako traži pomoć vrlo individualan.
"Način na koji se muškarci i žene nose s tim je različit, ali u biti su pogođeni jednako. Muškarci je možda neće tražiti na isti način kao žene, neće pričati s prijateljima, otvoreno se požaliti ili plakati, ali ju svejedno trebaju i često žude za njom. Uvriježeno je uvjerenje kako bi muškarac trebao biti jak, uspješan i sam riješiti tu situaciju, ali vanjska pomoć dati će novu perspektivu i snagu", kaže psihologinja i savjetuje otvoreni razgovor o brigama i osjećajima s terapeutom, partnersku terapiju ili grupe podrške. To je način na koji svaki pojedinačni par ili osoba dobiva najadekvatniju i primjereniju pomoć.
Izbjeći zamke traženja 'krivca'
Psihologinja naglašava da je u partnerskom odnosu važno izbjeći zamke traženja 'krivca' jer to smanjuje osjećaj zajedništva i međusobnu suradnju i potporu.
"Na taj način jedan partner delegira odgovornost na onoga koji ima poteškoće, a taj se pak počinje osjećati otuđeno i smanjenog raspoloženja. Otvorena komunikacija, iskreni razgovori o tome kako se osjećate i što to za vas znači pružaju put u bolje odnose, zajedničku snagu i potencijalno odgovore od druge strane koji mogu dovesti do objektivnijeg, mirnijeg pogleda na situaciju", kaže psihologinja.
"Dobro je odmjeriti koje su jače strane svakog partnera i truditi se doprinijeti odnosu kako najbolje možete. Relaksacija, plakanje, druženje, smijeh – inicirajte ono u čemu ste dobri. I trudite se da pored ove teme ne zaboravite druge teme i aktivnosti koje vas zbližavaju i vesele", savjetuje.
