Waldorfska pedagogija je pedagogija njegovanja nježnog prirodnog ritma što znači da je cilj ukloniti stres iz djetetova života i omogućiti mu da raste sretno. U waldorfskoj pedagogiji adaptacija djeteta na vrtić važan je čimbenik i stoga joj se pridaje velika pažnja
Polazak u vrtić unosi veliku promjenu u djetetov život. Iz sigurne i poznate okoline dijete dolazi u novu i nepoznatu, a brigu o njemu preuzimaju osobe koje mu nisu bliske. I dok će ih s jedne strane novina privlačiti, biti zanimljiva i pozivati ih na istraživanje, istodobno će donositi i određenu nelagodu, oprez, možda strah ili odbijanje.
Djetetu je teško razumjeti zbog čega dolazi do promjene i zbog čega se mora odvojiti od njemu bliskih i važnih osoba. Stoga je dolazak u novu i nepoznatu sredinu za dijete sigurno određeni stres i nelagoda.
Prilagodba ne traje isto kod svakog djeteta
Djetetu je potrebno vrijeme kako bi se prilagodilo na boravak u novoj sredini, upoznalo nove ljude te steklo osjećaj sigurnosti i povjerenja. Potrebno mu je određeno vrijeme kako bi se priviknulo na odvojenost od roditelja, upoznalo drugu djecu i priviknulo se na boravak u grupi, te prihvatilo novu rutinu i ritam života.
Privatni vrtić - dobra alternativa gradskom?
Vrijeme prilagodbe specifično je za svako dijete. Ono ovisi o djetetovoj dobi, njegovu temperamentu te iskustvima koje je imalo do tada: je li se do sada odvajalo, je li imalo kontakt s većim brojem djece, je li bilo bolesno ili imalo druga stresna iskustava u životu.
Budući da waldorfski odgoj uzima u obzir dijete kao cjelovito biće, ono fizičko i duhovno, svakako treba pridati pažnju za te obje djetetove strane prilikom njegove adaptacije. Prilagodba nije nužno ograničena na određeni vremenski period. Ona može potrajati i dulje od mjesec dana, do onog trenutka dok dijete bude potpuno opušteno u novoj sredini, ne samo fizički, nego dok i njegova duhovna strana bude u sinergiji s okolinom u kojoj se nalazi. Waldorfska pedagogija je pedagogija njegovanja nježnog prirodnog ritma što znači da je cilj ukloniti stres iz djetetova života i omogućiti mu da raste sretno.
U waldorfskoj pedagogiji adaptacija djeteta je važan čimbenik i stoga joj se pridaje velika pažnja. Uređenjem prostora po osnovnim načelima pedagogije, uz nježne boje i prirodne materijale, želi se postići toplo okruženje, kako bi dijete steklo osjećaj boravka u obiteljskoj sredini i asociralo prostor u kojem boravi s domom, odnosno osjećajem sigurnosti i radosti koju osjeti kada boravi sa svojom obitelji u njemu poznatom okruženju.
Waldorfski pedagog: 'Škola nije jedini parametar uspjeha'
Odgojitelji svojim pristupom predstavljaju produžetak te čitave sredine te kroz primjenu postepenog i odgovarajućeg pristupa, nastoje steći povjerenje kod djeteta. Korak po korak, svaki dan produljenjem vremena koje dijete provodi u novoj sredini kroz opuštajuću atmosferu želi se doći do konačnog cilja - radosnog djetetova boravka u waldorfskoj sredini.
Kako djeca različite dobi reagiraju?
U razdoblju privikavanja na boravak u vrtiću pojedina djeca neće pokazivati nikakve reakcije na promjenu sredine i novu okolinu, a druga će možda svoju nelagodu izražavati vrlo burnim reakcijama i izraženim problemima na fiziološkom (npr. problemi s hranom ili spavanjem) ili emocionalnom planu (npr. plakanje, frustracija, ljutnja, agresivnost). Određena razina nelagode smatra se normalnom i očekivanom za djetetovu dob i situaciju u kojoj se dijete našlo. Cilj je da tu nelagodu učinimo što manjom kroz vrijeme prilagodbe, sve do onog trenutka kada dijete s radošću i bez stresa dolazi natrag u vrtić.
Djeca u dobi od jedne godine najčešće će na odvajanje i novu okolinu reagirati neutješnim plačem, odbijanjem kontakta, bit će povučena ili se neće odvajati od svoje dude, dekice ili igračke. Strah od odvajanja je normalan i očekivan kod djece. On nam pokazuje koliko je roditelj djetetu siguran i važan oslonac. Strah se javlja kada je dijete staro od 6 do 36 mjeseci. Najintenzivniji je i periodu od oko 18 mjeseci,
Vodič kroz sve faze dječjeg straha od odvajanja
Djeca u dobi od godinu i pol do dvije, pored plakanja i odbijanja komunikacije, često će izražavati ljutnju i burno reagirati prilikom rastanka s roditeljima.
Djeca u dobi od tri do pet godina možda neće toliko pokazivati svoje emocije, poslušno će doći u vrtić, ali se neće uključivati u aktivnosti, komunicirati s odgajateljima i/ili djecom niti se igrati s njima. Možda će veći dio dana provesti šuteći, u nekom kutku sobe, držeći se neke svoje igračke ili nekog drugog predmeta, pitajući stalno kada će doći mama i tata.
Ako dijete pokazuje neuobičajene probleme prilikom odlaska na spavanje ili hranjenja, zlovolju prilikom ostanka u vrtiću, ako je razočarano, uplašeno, vidljivo nezadovoljno, neraspoloženo, pretjerano povučeno ili s izraženim problemima u ponašanju, ako izgleda kao da pati ili je dugotrajno umorno ili iscrpljeno, potrebno je istražiti o čemu se radi i potražiti stručnu pomoć.
Kako pripremiti dijete za polazak u vrtić?
Svoje dijete možete početi pripremati za vrtić nekoliko tjedana prije polaska. Svaki razgovor i pripremu prilagodite djetetovoj osobnosti i dobi kako bi polazak u vrtić prošao što jednostavnije i mirnije.
1. Pokažite djetetu da ste ponosni što je dovoljno veliko da može ići u jaslice ili vrtić i biti ondje bez vas.
2. Prikažite djetetu vrtić na pozitivan način. Pričajte mu o vrtiću kao zanimljivom i zabavnom mjestu gdje će se igrati, upoznati nove prijatelje.
3. Dovedite dijete u vrtić i prije nego što krene s prilagodbom, pokažite mu kako vrtić (ili dvorište) izgleda. Neka vidi kako se djeca u njemu igraju.
4. Učite dijete samostalnosti u hranjenju, odijevanju, održavanju higijene i dajte mu mogućnost izbora. Učite dijete da bira između dviju igračaka s kojom će se igrati ili dvije majice koju će obući.
5. Učite dijete da surađuje, posprema i dijeli. Izmjenjujte se u nekoj igri čekajući da na vas dođe red (npr. u slaganju kockica ili slagalica). Zajednički obavljajte neke poslove.
6. Ako nemate čvrstu strukturu i obiteljski raspored, počnite pomalo uvoditi organizaciju u djetetov život: odredite vrijeme kada se jede, kada se čita priča, kada se igra, kada se spava.
7. Omogućite djetetu susrete s drugom djecom. Uključite ga u igru i druženje s vršnjacima, organizirajte druženje s njima...
Djeca jako dobro osjećaju roditeljeve emocije. S toga je važno da budete sigurni u svoju odluku da dijete polazi vrtić i da imate o vrtiću i odgojiteljicama pozitivan stav. Ukoliko dijete osjeti da je roditelj nesiguran i tužan, takvo će biti i ono. Kada se odlučite za vrtić i potpuno prepustite dijete u povjerljive ruke, važno je dijete ima kontinuitet u polasku vrtića. Djeca jako vole rituale jer se uvijek isto ponavlja i također ima daje pojačava osjećaj sigurnosti. Zato pri rastanku možete osmisliti nekakav ritualni pozdrav.
Ono što je također bitno je ritam, ponavljanje i oponašanje što primjerice waldorfska pedagogija pruža jer dijete na taj način ulazi u sigurne okvire uslijed novo nastale situacije.
