Žene zbog brojnih razloga rađaju sve kasnije i sve manji broj djece, a Hrvatska je postala nacija koja stari
Postali smo nacija koja stari, što je društveni problem 21. stoljeća, od kojeg ne pati samo Hrvatska. Žene zbog brojnih razloga rađaju sve kasnije i sve manji broj djece, no još postoji šansa da se stvari promijene u dječju korist.
Tko ima pravo na pronatalitetni dodatak?
1,4 djece po ženi
Kad je počeo pad fertiliteta u Hrvatskoj? Vratit ćemo se u '80-e, počevši dakle od njih. U demografiji više nema mjerenja fertiliteta nego je najlakše i najjednostavnije za shvatiti da se totalna stopa fertiliteta mjeri kao prosječan broj djece koje rodi jedna žena u fertilnom razdoblju - to je hipotetska mjera i ona je bila početkom '80-ih godina 1,9 djece po ženi, da bi se polako smanjivala u drugoj polovici '80-ih na 1,75. Početkom '90-ih je došlo na 1,65, no znamo svi kakva je bila situacija tada. Dakle, početkom '90-ih pala je na 1,5 i tu se negdje kreće otada pa sve do danas. Između 1,3 ili ona najmanja 1992. i početkom 2000., no nikad nije pala ispod 1,3, isto kao što se nije ni uspela iznad 1,5.
'Hrvatska bi za svaku rođenu bebu trebala dati između 5 i 10 tisuća eura'
Najnoviji podatak je 1,4 djece po ženi u fertilnom razdoblju. To je u usporedbi s drugim zemljama, a recimo da smo negdje na dnu, ispod prosjeka u najdonjoj granici, nismo najgori, nemamo najnižu stopu, ali recimo da smo od 35 europskih zemalja šesti, sedmi, osmi od kraja.
Odgoda rađanja
Koji su razlozi za pad fertiliteta u Hrvatskoj? Teško je to sad reći, razloga ima jako puno, a mogli bismo ih razdvojiti na demografske – demografski glavni razlog je odgoda rađanja. Znači, žene odgađaju rađanje za sve kasnije godine, u '70-ima je prosječna dob rađanja prvog djeteta bila 23 godine, danas je 28, znači pet godina je prilično velika razlika od nekoliko desetljeća u koliko se dogodila. Znači, kad žene odgađaju rađanje, onda one imaju sve manje i manje vremena ostati u reproduktivnom razdoblju i roditi veći broj djece nego što je to prije bilo.
Dr. Oz savjetuje: Ako želite dijete, ne čekajte tridesete
Veći udio jedinaca i žena bez djece
Osim tog demografskog razloga, neki drugi demografski razlozi su još i sve veći udio djece jedinaca i sve veći udio žena koje ne rađaju, posebice one koje su rođene u '70-ima, znači koje su došle u vrijeme rađanja u '90-ima, u vrijeme rata, krize, ekonomske nesigurnosti i slično. A s druge strane imamo klasične razloge koje možemo od početka čuti u javnosti, ekonomsko-egzistencijalni razlozi, ekonomska kriza, nezaposlenost, ekonomska nesigurnost, financijski problemi, nemogućnost stambenog zbrinjavanja...
Želite li više djece, ne čekajte dugo s prvom trudnoćom
Tu su još i otežani uvjeti kombiniranja poslova i obitelji, znači ta infrastruktura, kod nas nezadovoljavajuća, koja je zapravo dana na raspolaganje lokalnim jedinicama. Negdje su vrtići i jaslice dostupniji, negdje nisu, negdje su skuplji, recimo u Zagrebu su relativno jeftini u odnosu na neke druge gradove.
Što možete napraviti ako vam dijete ne prime u vrtić?
Financijska i emocionalna nesigurnost
Zatim tu ima sigurno i kulturoloških razloga, pa sve veća želja za samorealizacijom i karijerom, znači želja za napredovanjem. Znači, prije svega nesigurnost – financijska, ali i sva druga, emocionalna isto tako, a druga riječ je vrijeme – znači mi smo tu u stisci s vremenom, u stisci s poslom, u stisci sa svim i dijete i kada dođe zahtijeva jedno vrijeme koje je sigurno značajno i njemu se treba posvetiti, dijete nije kao kućni ljubimac.
Danas također Hrvatska ima od svih zemalja unutar EU jednu od najvećih stopa trajanja života s roditeljima, znači udio djece, odrasle djece iznad 25 godina, koji žive s roditeljima, što isto ne pomaže u planiranju obitelji.
