Roditelji Sretna mama 2491 prikaza 10. kolovoza 2015.

'Hrvatska bi za svaku rođenu bebu trebala dati između 5 i 10 tisuća eura'

trudnoća trudnica djevojčica dijete
Foto: Thinkstock
klokanica postala miss7mama.24sata.hr

Demograf dr. sc. Stjepan Šterc smatra da bi se za demografsku obnovu, uz klasične mjere obiteljske politike, trebalo stimulirati rađanje svakog djeteta u iznosu između 5.000 i 10.000 eura, što bi bilo godišnje izdvajanje od oko 4 ili 5 posto novca iz proračuna

Negativan prirodni prirast, koji je u Hrvatskoj prisutan već dugi niz godina, potaknuo je Ministarstvo socijalne politike da naruči novi prijedlog obiteljske politike. Prijedlog je donijela radna skupina sastavljena od uglednih liječnika, pravnika i demografa, a usvoji li ga Vlada, to bi mogao biti značajan korak prema zaustavljanju negativne statistike i putu bolje natalitetne politike u Hrvatskoj.

Broj lani rođene djece je najmanji od kada se prate godišnja stanja novorođenih, a to je od 1780. godine. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2014. u Hrvatskoj je umrlo 52.427 osoba, a broj živorođene djece iznosio je 39.566. Umrlih je lani u Hrvatskoj bilo više od 11 tisuća nego rođenih, što znači da je, usporedbe radi, prirodnim putem nestao grad veličine Knina, Sinja ili primjerice Trogira.  Da je značajna promjena po pitanju hrvatske natalitetne politike nužna, smatra i demograf dr. sc. Stjepan Šterc. "Nije  to samo pitanje gospodarskog statusa pojedinca i obitelji nego je to destrukcija cijelog društva koje mladima ne daje  nadu i ne vide mogućnost da se situacija popravi. Ključni razlog je nedostatak vizije i nade, pa mladi donose odluku o neimanju djece ili odlasku iz zemlje."

Rodiljni dopust u Hrvatskoj

Dr. sc. Stjepan Šerc pojasnio je da premda ekonomisti kažu da se treba popraviti gospodarska situacija, smatra da smjesta treba krenuti u osmišljavanje populacijske politike. "Ovdje se radi o strateškom nacionalnom pitanju, problem negativnog prirodnog prirasta postaje pitanje domovinske sigurnosti. U Hrvatskoj se počinje gubiti identitet. Mladi nas napuštaju i identitet se gubi kroz domicilnu populaciju, a u drugim zemljama se to događa kroz imigracijsku populaciju. Za revitalizacija nataliteta potrebno je oko 55 000 rođene djece godišnje. Kada bi se počele donositi mjere da se umanji trend smanjivanja rodnosti, tako da se primjerice već iduće godine rodi 40 000 djece, već to bi bi znak da smo nešto postigli. Naime, godišnje se rodnost može dizati za 2000 do 3000 tisuće rođene djece, što znači da je potreban period od jednog desetljeća, odnosno deset godina da se postigne brojka od  55 000. No, da bismo došli do takvih brojki koje onda garantiraju demografsku obnovu, uz klasične mjere obiteljske politike, smatram da treba stimulirati rađanje svakog djeteta u iznosu između 5.000 i 10.000 eura, što bi bilo godišnje izdvajanje od oko 4 ili 5 posto novca iz proračuna."

beba | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Postoje, nastavlja, i razne druge tehničke mjere kojima se situacija može poboljšati poput pune plaće majci na porodiljnom godinu dana ili smanjiti poreze na dječju opremu i hranu. I porezi se mogu parcijalno postaviti prema obitelji s većim brojem djece. Mnogi govore, ističe dr. sc. Šterc,  da je pad nataliteta prisutan i u drugim zemljama, ali nije isto kada se događa u zemlji koja ima 80 milijuna stanovnika, i u zemlji gdje je tek nešto više od 4 milijuna ljudi. 

"Bez obzira što mnogi kažu da mi nemamo gospodarsku  situaciju za socijalna ulaganja, kad vidite na što se sve sredstva iz  proračuna troše, na razne udruge, poticaje, a radi se o 8 milijardi ukupnih proračunskih sredstava, odnosno 8 posto državnog proračuna, trebamo se zapitati da li nam je  važnija reprodukcija stanovništva ili neke druge stvari koje nisu donijele značajne promjene na bolje. Što se tiče mogućih mjera za poboljšanje natalitetne politike ja sam osobno protiv toga da se problematika rješava u okviru obiteljske i socijalne politike. Smatram da to treba biti  u temelju gospodarskog i ukupnog razvoja Hrvatske."

Da Hrvatskoj trebaju dugoročne stabilne mjere natalitetne politike smatra i demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap. "Najvažnija dugoročna stabilna i opća mjeraza povećanje nataliteta  je ona koja vodi računa o čitavoj Hrvatskoj. Smatram da treba izvršiti decentralizaciju razvoja, da on nije koncentriran primjerice samo u Zagrebu ili Splitu i uskom priobalnom području. Problem je što se preostali krajevi ne razvijaju. Nije sporno da za povećanje nataliteta treba povećati rodiljne dopuste, ali isključivo takve, tehničke mjere, ne daju prave dugoročne rezultate. Za cjelovitu politiku treba napraviti decentralizaciju razvoja i demografsku politiku uklopiti u ukupnu razvojnu politiku. To znači primjerice, da mladi iz Like žele ostati u Lici, da se odlučuju na potomstvo s kojim će živjeti u toj Lici, a ne da odlaze tamo gdje se otvaraju nova radna mjesta. Kratkoročno pak gledano, svaka mjera koja povećava razliku između standarda onih koji podižu djecu je stimulativna. Mora postojati pozitivna diskriminacija zaposlenih žena, ali i muškaraca koji podižu djecu, fleksibilnije radno vrijeme, dopusti... To je ulaganje u budućnost, tako to rade skandinavske zemlje", objašnjava demograf prof. dr. sc. Anđelko Akrap.  

Tate ne koriste 'porodiljni' jer se boje smanjenja plaće

Dugoročnim stabilnim mjerama, nastavlja, nije bit stavljati u povlašten položaj one koji imaju djecu, već osigurati im slobodu da odluče žele li imati djecu ili ne, a ne da ih u tome priječi financijska nesigurnost, poslovna ili stambena problematika. Smisao tih dugoročnih politika je da država preuzima upravljanje demografskim trendovima da bi osigurala ekonomski opstanak.

natalitet trudnoća trudnica | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Prema Ljetopisu HZZO-a trećina žena koje su lani rodile imale su između 30 i 34 godine života. Podaci pak Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2014. od 39. 566 živorođene djece 51,5 posto (20.374) rođeno muške djece i 48,5 posto (19.192) ženske djece. Lani je u Hrvatskoj sklopljen 19. 501 brak, dok je pravomoćno razvedenih brakova bilo 6570. 

Kratkoročne mjere:

- stimulirati rađanje djeteta s jednokratnim iznosom od 5000 ili 10. 000 eura
- puna plaća na porodiljnom dopustu
- smanjiti poreze na dječju opremu i hranu
-parcijalno postavljanje poreza prema obiteljima  s većim brojem djece

Dugoročne mjere:

- decentralizacija razvoja na način da on nije koncentriran samo na pojedine regije i gradove
- uklopiti demografsku politiku u ukupnu razvojnu politiku

Povećanje naknada i bolja prava očevima

Novi prijedlog obiteljske politike, čiji nacrt je nedavno objavljen u jednim dnevnim novinama, osigurao bi tako majkama tijekom cijelog trajanja roditeljskog dopusta porodiljnu naknadu u visini čitave njihove plaće. Također, predviđene su i izmjene koje se tiču očeva, poput one prema kojoj bi punu plaću primao i otac tijekom svoja dva mjeseca porodiljnog, a nezaposlenim bi se roditeljima naknada povećala s 1.600 kuna na 2.270 kuna. Zadatak izrade prijedloga nove obiteljske politike resorno ministarstvo povjerilo je stručnoj radnoj skupini čiji članovi su dr. Andreja Brajša Žganec i Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar, dr. Ivan Čipin s Ekonomskog fakulteta, dr. Urelija Rodina iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, dr. Ivana Dobrotić i dr. Ninoslav Pećnik sa Studija socijalnog rada te dr. Siniša Zrinšćak s Pravnog fakulteta. Sljedeći  korak je izrada financijskog okvira koja će pokazati koliko je sredstava potrebno za provođenje mjera koje su stručnjaci predložili.

  • sorina

    I Osijek je prije 2 god davao za svako dijete 3000 kn (mi smo za drugo dobili 6000kn),a onda je vrli gradonačelnik smanjio na 1000 kn,a socijalno ugroženima i dalje po 3000. A svi bi trebali biti tretirani na isti način.

  • Avatar ivonnna
    ivonnna

    Dječja pravobraniteljica, umjesto Doris Pinčić, trebala bi se baviti ovom problematikom.

  • Avatar Lollypop
    Lollypop

    Grad Zadar, "bogati, razvijeni grad" smanjio je naknade na "mižerju". Za 3.dijete se daje jadnih 2000 kn, kao za prvo! Nekad je bilo 5000 kn, do prije koju god. Sramotni potez dragog nam gradonacelnika i dogradonacelnika!!

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.