Stigao je i peti, posljednji dio serije istraživačkih članaka koje je pripremila doula Antonia Erent Ondrušek, a u tom je serijalu pokušala odgovoriti na pitanje koje muči mnoge trudnice - je li bezbolan porod istina ili mit. Za portal missMAMA pišu doule Hrvatske udruge doula.
U prethodnom članku iz serije “Bezbolni porod: istina ili mit?” mogli ste čitati o podršci doule kao metodi za nošenje s boli na porodu. U ovom članku pročitat ćete više o ostalim nefarmakološkim metodama koje dokazano pomažu u olakšavanju boli.
Disanje
Disanje tijekom poroda prvi puta je u fokus došlo 1950-ih godina kada je francuski opstetričar dr. Fernand Lamaze predstavio svoju tehniku disanja za rodilje. Od tada do danas, njegova se tehnika podučava diljem cijelog svijeta, s time da se danas naglašava da nema strogih pravila disanja i da je svaka žena slobodna prilagoditi disanje onome kako se najbolje osjeća. Jedino što je bitno je da je disanje svjesno, da se ne odvija samo automatski. Ne postoji dovoljno istraživanja koja su mjerila učinkovitost isključivo disanja kao mjere koja olakšava nošenje s porođajnom boli, no istraživanja su ipak pokazala da disanje, u kombinaciji s ostalim mjerama pomaže u nošenju s boli te doprinosi opuštanju i smanjenju stresa tijekom trudova.
Kontrolirano disanje tijekom trudova može se nazvati još i dijafragmalno, trbušno ili abdominalno disanje. Postoji nekoliko različitih tehnika disanja, a ono što je bitno je da se prilikom disanja svjesno aktivira dijafragma, mišić koji se nalazi u bazi pluća, između grudnog koša i trbuha. Kontrolirano disanje provodi se tako da se zrak svjesno udiše kroz nos i to na način da se aktivira širenje trbušne šupljine kako bi se cijela pluća ispunila zrakom, a zatim se polako izdiše kroz usta. Dubokim udisajima i izdisajima mobiliziraju se mišići zdjeličnog svoda, a abdominalni mišići se aktivno kontrahiraju i opskrbljuju kisikom.
Obično se u različitim fazama trudova koriste različite tehnike. Tijekom latentne faze rodilje se potiče da dišu sporo i duboko. Takvo kontrolirano i svjesno disanje je učinkovito zato što pospješuje opskrbljenost kisikom, opuštenost, svjesnost o tijelu i prisutnost. Posljedično, usmjeravanje pažnje na disanje i opuštanje, odvraća pažnju s ostalih distrakcija. Upravo na taj način, preusmjeravanje pažnje, prema CNSC teoriji modulacije boli (Central Nervous System Control), jedan je od endogenih mehanizama za olakšavanje boli koji se aktivira tijekom poroda.
U aktivnoj fazi preporuča se plitko i brzo udisanje i izdisanje kroz usta, u tempu koji prati povećanje intenziteta boli tijekom truda. Tijekom izgona preporuča se tehnika koja pomaže pri samom izgonu te olakšavanju boli. Izvodi se tako da rodilja koristi opisane tehnike disanja, a zatim duboko udahne te postepeno izdiše dok potiskuje bebu prema dolje. Kako se beba spušta dolje u drugoj fazi poroda tako pritišće područje mjehura i rektuma te se stvara refleksan nagon za tiskanjem. Kombinacija voljnih i autonomnih kontrakcija maternice u ovoj fazi pomaže s izgonom bebe, a tehnike disanja mogu pomoći u nošenju s boli i smanjiti pritisak na međicu te smanjiti nagon za tiskanjem. Također, ”prodisavanje” bebine glave, odnosno svjesno disanje prilikom izgona se pokazalo korisnim za spriječavanje nastanaka opstetričkih ozlijeda analnog sfinktera, u sporedbi s aktivnim tiskanjem kad je bebina glavica bila na izlasku, što je utrostručilo takve ozlijede. Zaključno, pritisak koji stvaraju kontrakcije maternice je neutraliziran dubokim disanjem i to bi mogao biti mehanizam kojim tehnike disanja smanjuju osjećaj boli tijekom druge faze poroda.
Hidroterapija, aromaterapija
Dokazano je da tuširanje toplom vodom u trudovima smanjuje razine stresa, tjeskobe i boli. Iz istog razloga odgovara nam i kad na bolno mjesto stavimo topli oblog ili termofor. To možemo zahvaliti već spomenutoj teoriji kontrole ulaza koja objašnjava da utjecaj stimulacije toplom vodom na termoreceptore, čija vlakna imaju veću brzinu transmisije, smanjuje percepciju boli. Topla kupka dobar je način za smanjenje boli tijekom trudova, poticanje otvaranja cerviksa i skraćivanja vremena trajanja poroda. Također, za opuštanje i smanjenje tjeskobe tijekom poroda korisna je i aromaterapija, koja kombinira pozitivne efekte masaže i eteričnih ulja. Istraživanja pokazuju da masiranje donjeg dijela leđa jasminom, geranijem, muškatnom kaduljom, ružom i lavandom pruža subjektivni osjećaj dobrobiti tijekom trudova, a inhalacija eteričnih ulja također smanjuje razine tjeskobe.
TENS uređaj
TENS uređaj je prijenosni uređaj na baterije spojen na elektrode koje emitiraju električne impulse niskog napona. Elektrode se stavljaju na kožu na bolno područje te opuštaju mišiće i olakšavaju bol. Dvije su teorije prema kojima se objašnjava učinak smanjenja boli TENS uređaja, a obje su već spomenute. Jedna je ta da utjecaj električnih elektirčnih impulsa blokira transmisiju bolnih signala, a druga je ta da stimulacija živaca podiže razine endorfina, koji prirodno smanjuju bol u našem tijelu. TENS uređaj koristi se za širok raspon stanja u kojima je potrebno ublažavanje boli, a jedno od čestih stanja u kojima se koristi je tijekom poroda.
Neka istraživanja dokazuju da je korištenje TENS uređaja tijekom poroda učinkovita farmakološka i neinvazivna metoda za olakšavanje porođajne boli, dok su druga istraživanja pronašla mali utjecaj na smanjenje porođajne boli prilikom korištenja TENS uređaja. Nisu prijavljeni drugi utjecaji na porod, majku ili dijete, a većina ispitanih žena prijavila je da bi ponovno koristila TENS uređaj u budućnosti. Kako je zaključeno i u istraživanjima, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se potvrdila učinkovitost TENS uređaja u smanjenju porođajne boli, no za sada nema prepreke da rodilje koje to žele koriste TENS uređaj tijekom poroda.
U sljedećem, posljednjem članku iz serije “Bezbolni porod: istina ili mit?” pročitajte o zanimljivim tabu temama u porodu te zaključcimaa istraživanja o učinkovitosti nefarmakoloških metoda za olakšanje boli na porodu.
Doulu Antoniu Erent Ondrušek, certificiranu porodnu doulu Hrvatske udruge doula možete pronaći na doula.hr te na Vrati se sebi.
Reference:
Lothian, L. A. Lamaze Breathing: What Every Pregnant Woman Needs to Know. The Journal of Perinatal Education. 2011; 20(2): 118–120.
Chaillet, N., Belaid, L., Crochetière, C., Roy, L., Gagné, GP., Moutquin, J.M., Rossignol, M., Dugas, M., Wassef, M., Bonapace, J. Nonpharmacologic approaches for pain management during labor compared with usual care: a meta-analysis. Birth. 2014; 41(2):122-37.
Tunestveit, J. W. et al. Factors associated with obstetric anal sphincter injuries in midwife-led birth: A cross sectional study. Midwifery. 2018; 26: 264-272.
Yuksel, H. et al. Effectiveness of breathing exercises during the second stage of labor on labor pain and duration: a randomized controlled trial. 2017; 15(6): 456 – 461.
Henrique, A. J. et al. Non‐pharmacological interventions during childbirth for pain relief, anxiety, and neuroendocrine stress parameters: A randomized controlled trial. Int J Nurs Pract. 2018; 24(3): e12642. DOI: 10.1111/ijn.12642
Tournaire, M., Theau-Yonneau, A., Complementary and alternative approaches to pain relief during labor. Evid Based Complement Alternat Med. 2007; 4(4): 409-17.
Ghiasi, A., Bagheri, L., Haseli. A. A systematic review on the anxiolytic effect of aromatherapy during the first stage of labor. J of Caring Sci 2019; 8 (1): 51-60.
Kaplan, B. et al. Transcutaneous electrical nerve stimulation (TENS) for adjuvant pain-relief during labor and delivery. International Journal of Gynecology & Obstetrics. 1998; 60: 251 – 255.
Shahoei, R. et al. The effect of transcutaneous electrical nerve stimulation on the severity of labor pain among nulliparous women: A clinical trial. Complement. Ther. Clin. Pract. 2017; 28: 176-180.
Dowswell, T. et al. Transcutaneous electrical nerve stimulation (TENS) for pain management in labour. Cochrane Database Syst Rev. 2009; 2: CD007214.
