Pred tobom je četvrti dio serije istraživačkih članaka koje je pripremila doula Antonia Erent Ondrušek, a u tom će serijalu pokušati odgovoriti na pitanje koje muči mnoge trudnice - je li bezbolan porod istina ili mit. Za portal missMAMA pišu doule Hrvatske udruge doula.
U prethodnom članku iz serije “Bezbolni porod: istina ili mit?” mogli ste čitati o važnosti različitih položaja na porodu. U ovom članku čitat ćete o jednoj od najučinkovitijih i sveobuhvatnijih nefarmakoloških metoda za nošenje s boli na porodu – podršci doule. U ovom članku pisat ću i o manualnim tehnikama kojima se doule koriste kako bi rodiljama osigurale veću udobnost tijekom trudova.
Podrška doule
Povijesno gledano, žene su prilikom poroda uvijek imale kontinuiranu podršku drugih žena, bilo žena iz obitelji ili iskusnijih i educiranih žena iz zajednice. No u današnje vrijeme, kontinuirana praksa podrške ženi tijekom poroda je izostala. Ženi prilikom poroda podršku može pružiti bliska pratnja (majka, sestra, prijateljica, partner) ili osoba posebno educirana za pružanje podrške tijekom trudnoće i poroda – doula. Dapače, UNICEF u programu “Rodilište: prijatelj majki i djece” preporuča: “Prema želji žena, osobe u pratnji mogu biti članovi šire ili uže obitelji, ostali članovi zajednice ili doula, koja je profesionalno educirana za pratnju tijekom porođaja, kao i kombinacija nekoliko navedenih osoba. Poštivanje ženina odabira ima veliko značenje u postizanju pozitivnih učinaka toga postupka na tijek porođaja te zadovoljstvo žene uslugama pruženim u rodilištu ili drugdje gdje rađa.”
Podrška doule je višeslojna te obuhvaća informativnu, emocionalnu i tjelesnu podršku. S obzirom da na doživljaj boli, osim fizioloških, utječu i ostali faktori, poput socioekonomskog statusa, dobi, straha od boli, prijašnjih iskustava, informativna i emocionalna podrška igraju veliku ulogu u nošenju s porođajnom boli. Primjerice, žene mlađe životne dobi, više razine obrazovanja i nižeg socioekonomskog statusa prijavile su porođajnu bol kao intenzivniju, dok su žene starije životne dobi, koje su udane, imaju dobru socijalnu potporu, koje su barem jednom rodile i koje su planirale trudnoću, prijavile porođajnu bol kao manje intenzivnu.
Informiranje prije poroda o fiziologiji poroda, a zatim i tijekom poroda o progresu poroda, te emocionalna podrška u vidu ohrabrenja, prisutnosti, pohvale mogu smanjiti tjeskobu i subjektivni osjećaj boli. Žene s kontinuiranom informativnom i emocionalnom podrškom tijekom trudova osjećaju se dovoljno osnažene da donose odluke o svom porodu te samim time osjećaju manje tjeskobe i straha nego žene koje nemaju podršku na porodu. Osim navedenih oblika podrške, doula može pružiti i tjelesnu podršku u vidu mjera koje osiguravaju udobnost poput masaže, umirujućeg dodira, ohrabrivanja na zauzimanje udobnijeg položaja, poticanja na dovoljan unos tekućine, i sl.
Podrška doule može doprinijeti kraćem vremenu trajanja (aktivne faze) poroda te smanjiti tjeskobu, doživljaj boli i potrebu za carskim rezom. Primjerice, istraživanje u jednoj američkoj bolnici je pokazalo da je u 18% slučajeva u kontrolnoj skupini porod dovršen carskim rezom, dok je skupini koja je imala podršku doule porod dovršen carskim rezom u 8% slučajeva. Podrška doule pokazala se kao dobra metoda smanjenja carskih rezova i instrumentalnog dovršavanja poroda, a neka istraživanja pokazala su da podrška doule na porodu utječe na smanjenje stope korištenja (epiduralne) analgezije. Ipak, neka druga istraživanja pokzuju da podrška doule nema utjecaja na stope smanjenja epiduralne analgezije, stoga je teško donijeti jasan zaključak.
Prisutnost doule i tehnike koje koristi koristi na porodu pokazale su se kao učinkovita nefarmakološka alternativa nošenja s porođajnom boli. Da je podrška sama po sebi važna potvrđuje i činjenica da već prisutnost člana obitelji ili bliskog prijatelja može značajno smanjiti stope intervencija i komplikacija.
Masaža, akupresura, akupunktura
Masaža je jedna od najstarijih nefarmakoloških metoda za ublažavanje porođajne boli. Pod masažom se misli na ritmičku manipulaciju mekog tkiva rodilje, a ona donosi fiziološke i psihološke dobrobiti za rodilju. Masaža potiče na opuštanje, smanjuje intenzitet boli tijekom svih faza trudova, usmjerava pažnju rodilje i doprinosi općem osjećaju opuštanja. Za razliku od masaže, metodom akupunkture i akupresure stimuliraju se točno određeni dijelovi tijela, odnosno akupunkturne točke. U akupunkturi se te točke stimuliraju tako što se na određena mjesta na tijelu, odnosno u kožu ubodu vrlo tanke igle, dok se u akupresuri iste točke stimuliraju rukama, što je iz praktičnih razloga lakše izvesti tijekom poroda.
Akupresura se temelji na teoriji o meridijanima - po toj teoriji se stimulacijom točaka na točno određenim meridijanima, koji predstavljaju mrežu energetskih puteva organizma, ostvaruje slobodan protok životne energije (koja se naziva i “qi”), čime se mijenjaju simptomi koje osoba osjeća. Akupresurne točke koje se najčešće stimuliraju tijekom poroda su SP6 (iznad unutrašnje strane gležnja), LI4 (između kažiprsta i palca), BL67 (vanjska strana malog nožnog prsta) i BL32, od kojih su posljednje točke na zdjelici o kojima će biti više govora niže. Tijekom poroda akupresura se može prakticirati korištenjem prstiju, ručnika, loptica za masažu, akupresurnih narukvica, hladnih obloga, pa čak i češlja. Kao i masaža, akupresura može djelovati na ublažavanje bolova i imati blagotvorni psihološki učinak te skratiti vrijeme trajanja poroda. Učinkovitost akupresure i akupunkture se može objasniti teorijom kontrole ulaza i DNIC teorijom modulacije boli (Diffuse Noxious Inhibitory Control). po kojoj se osjećaj boli ublažava drugim podražajem negdje drugdje na tijelu te teorijom po kojoj pritisak na akupunkturne točke doprinosi izlučivanju endorfina.
Kontra pritisak na zdjelicu
Tijekom poroda mišići maternice se kontrahiraju na način da stežu, odnosno povlače grlić maternice prema gore kako bi se on otvorio i stanjio. Kontrakcije maternice zahvaćaju i ligamente cijelog zdjeličnog svoda te mišiće zdjelice što doprinosi otvaranju prostora za prolazak bebine glave. Te se kontrakcije u većoj mjeri osjećaju u području trbuha te donjem dijelu leđa stoga je vrlo učinkovita metoda za ublažavanje bolova (kontra) pritisak dlanovima na zdjelicu. Sami podražaj i dodir na mjesto boli, u ovom slučaju zdjelicu, pomažu pri olakšavanju bolova zbog tzv. teorije kontrole ulaza. Prema teoriji kontrole ulaza senzorički podražaji koji nisu bolni, npr. pritisak ruke na bolno područje, ublažavaju bolne podražaje zbog stimuliranja istih živčanih vlakana. Točnije, živčana vlakna koja provode senzorne podražaje su deblja, dok su ona koja provode bol tanja, stoga izazivanje ne-bolnih podražaja na mjestu boli smanjuje bolne signale i pomaže ublažavanju osjećaja boli. To je isti mehanizam koji se događa kada se, primjerice udarimo u lakat i zatim ga odmah poželimo istrljati kako bismo si olakšali bol.
S obzirom da se mišići i ligamenti zdjelice u porodu rastežu, masaža, odnosno pritisak na područje zdjelice doprinosi olakšavanju napetosti i bolova u zdjeličnom području. Također, masaža i kontra pritisak na zdjelicu doprinose izlučivanju endorfina koji djeluju kao prirodno sredstvo za ublažavanje bolova. Više je načina na koji se može upotrijebiti kontra pritisak na zdjelicu, a jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih je pritisak dlanovima s obje strane kukova koji je potrebno zadržavati od početka do kraja truda, a efekt smanjenja bolova je trenutan.
U sljedećem članku iz serije ”Bezbolni porod: istina ili mit?” pročitajte više o ostalim nefarmakološkim metodama nošenja s porođajnom boli.
Doulu Antoniu Erent Ondrušek, certificiranu porodnu doulu Hrvatske udruge doula možete pronaći na doula.hr te na Vrati se sebi.
Reference:
1. Buckley, S. J. Executive Summary of Hormonal Physiology of Childbearing: Evidence and Implications for Women, Babies, and Maternity Care. The Journal of Perinatal Education. 2015; 24(3): 145–153.
2. Righard, L., Making Childbirth a Normal Process. Birth. 2018; 28(1): 1-4.
3. Stanojević, M. Rodilište – prijatelj majki i djece. Ured UNICEF-a za Hrvatsku. 2020.
4. Shnol, H., Paul, N., Belfer, I. Labor Pain Mechanisms. International Anesthesiology Clinics. 2014; 52(3): 1-17.
5. Bohren, M. A., Hofmeyr, G.J., Sakala, C., Fukuzawa, R.K., Cuthbert, A. Continuous support for women during childbirth. Cochrane Database Syst Rev. 2017; 7: CD003766.
6. Safarzadeh, A., et al. Effect of Doula Support on Labour Pain and Outcomes in Primiparous Women in Zahedan, Southeastern Iran: A Randomized Controlled Trial. Journal of Pain and Relief. 2012; 1(5): DOI: 10.4172/2167-0846.1000112
7. Kennell, J.,Klaus M., McGrath, S., Robertson, S., Hinkley, C. Continuous emotional support during labor in a US hospital. A randomized controlled trial. JAMA. 1991; 1;265(17): 2197-201.
8. Fortier, J.H, Godwin, M. Doula support compared with standard care. Canadian Family Physician 2015; 61(6).
9. Paterno, M.T., Van Zandt, S.E., Murphy, J. and Jordan, E.T. Evaluation of a Student-Nurse Doula Program: An Analysis of Doula Interventions and Their Impact on Labor Analgesia and Cesarean Birth. Journal of Midwifery & Women's Health. 2012; 57: 28-34.
10. Devereaux, Y.; Sullivan, H. Doula Support While Laboring: Does it Help Achieve a More Natural Birth? International Journal of Childbirth Education. 2013; 28(2): 54-61.
