Za portal missMAMA pišu doule Hrvatske udruge doula, a u seriji istraživačkih članaka doula Antonia Erent Ondrušek pokušat će odgovoriti na pitanje koje muči mnoge trudnice - je li bezbolan porod istina ili mit.
U seriji članaka “Bezbolni porod: istina ili mit?” donijet ću vam pogled na porođajnu bol iz više perspektiva kako biste osvijestili da između bolnog i bezbolnog poroda postoji cijela lepeza opcija i mogućnosti. Kao doula, posebno ću se fokusirati na nefarmakološke metode kojima se i ja koristim u svojoj praksi.
Zašto nefarmakološke metode?
U posljednjih nekoliko stoljeća, razvoj medicine, tehnologije i nove medicinske prakse u velikoj su mjeri promijenili način na koji žene rađaju. Porod je postao sigurniji i za majku i za dijete, a veliki preokret dogodio se razvojem novih oblika analgezije u 19. i 20. stoljeću. Mogućnost učinkovitog smanjenja boli na porodu doprinijela je većoj udobnosti za rodilje, ali i povećanoj medikalizaciji poroda. Time je porod u potpunosti odvojen iz “kućne” i “ženske” domene te preseljen u bolničku domenu. U tom procesu žene su u određenoj mjeri izgubile autonomiju nad vlastitim tijelom tijekom poroda te povjerenje u vlastitu sposobnost nošenja s boli i znanja koja s time dolaze.
U ovoj seriji članaka bit će predstavljene neke od nefarmakoloških metoda nošenja s porođajnom boli i tri glavne teorije kojima se objašnjava uspješnost tih metoda. Uz sve dobrobiti koje je razvoj medicine donio za rodilje i djecu, možda je došlo vrijeme da u (bolničke) porode vratimo dobre nefarmakološke prakse i stara znanja koja su se u tom procesu izgubila.
Što sve utječe na doživljaj boli?
Međunarodno udruženje za proučavanje boli (IASP) definira bol kao: ”Neugodno osjetilno i emocionalno iskustvo povezano s ili nalikuje da je povezano sa stvarnom ili mogućom ozlijedom tkiva”. Jedan od glavnih strahova koje žene imaju prije i tijekom poroda je upravo strah od boli. Međutim, bez obzira što je bol sastavni dio poroda, doživljaj boli nije univerzalan i jednak za sve. Doživljaj boli ovisi o više različitih faktora i na njega rodilja može utjecati. Intenzitet doživljene boli je subjektivan te ne ovisi samo o fiziologiji poroda i fizičkim senzacijama, već i o socioekonomskim faktorima te psihološkom stanju rodilje, poput njezinog raspoloženja, tolerancije na bol, znanja o porodu, ranijih iskustava s boli, sjećanjima, strahovima, osobnosti.
Prema teoriji kontrole ulaza (Gate Control Theory) koju su predstavili Melzack i Wall, psihološke varijable mogu imati važnu funkciju u percepciji boli. Točnije, pozadinski faktori, emocionalno stanje rodilje pa čak i njezina očekivanja igraju važnu ulogu u doživljavanju boli. Dakle, pripadnici različitih kultura, socioekonomskih skupina i osobe različitih iskustava imaju i različite poglede na samu bol.
Kakve veze naša kultura i naš stav o boli imaju s porodom?
Važno je da žene znaju da je iskustvo boli subjektivno jer je njihov stav o boli jedan od najvažnijih faktora koji će im pomoći da se lakše s njom nose tijekom poroda. U zapadnoj kulturi naučeni smo da bol, bilo da je fizička ili emocionalna, znači nešto loše i da je se trebamo riješiti što prije. U suvremenom razvijenom svijetu uobičajeno je da svako kućanstvo ima barem jednu kutiju tableta protiv bolova. Većina ljudi ima otpor prema boli jer su naučili da bol znači da su u opasnosti, da im se događa nešto loše ili zato što ne znaju što niti zašto im se događa niti kako se s boli nositi.
S obzirom na to da su sredstva protiv bolova lako dostupna, nema razloga da se bol trpi i gotovo svaka pojava boli može se lako i brzo sanirati, od glavobolje, zubobolje, boli u leđima pa sve do većih i kompliciranijih boli. U tome nema ništa loše, međutim, time smo na neki način izgubili priliku da osvijestimo načine na koje se možemo uspješno nositi s boli, pogotovo s onom boli koja je prolazna i koju razumijemo.
Kada govorimo o porođajnoj boli trebamo biti svjesni da je porođajna bol prolazna i da bol kod niskorizičnih i nekompliciranih poroda znači upravo da tijelo radi ono što bi trebalo – priprema majku za porod. Rodilja tu bol treba upoznati i shvatiti da ona ne znači ništa loše i da se s njom može naučiti nositi. Stoga je prije objašnjenja i korištenja bilo kojih od farmakoloških i invazivnih tehnika za ublažavanje boli, za uspješno nošenje s porođajnom boli važno uopće shvatiti fiziologiju poroda i mehanizma boli.
Više o fiziologiji poroda pročitajte u sljedećem članku u seriji članaka ”Bezbolni porod: istina ili mit?”.
Doulu Antoniu Erent Ondrušek, certificiranu porodnu doulu Hrvatske udruge doula možete pronaći na doula.hr te na Vrati se sebi.
Reference:
1. Raja SN, Carr DB, Cohen M, Finnerup NB, Flor H, Gibson S, et al. The Revised IASP definition of pain: concepts, challenges, and compromises. Pain. 2020; 161(9): 1976–1982.
2. Tousignant, N. The Rise and Fall of the Dolorimeter: Pain, Analgesics, and the Management of Subjectivity in Mid-twentieth-Century United States. Journal of the History of Medicine and Allied Sciences. 2011; 66(2): 145-179.
3. Fridh, G., Kopare, T., Gaston-Johansson, F., Turner Novell, K. Factors Associated with More Intense Labor Pain. Research in Nursing & Health. 1988; 11: 117-124.
