Što misliš koliko ti treba snage za nošenje djeteta u utrobi? Znaš da je puno. A što misliš koliko ti točno energije za to treba? Znanstvenici su se iznenadili koliko je to…
Nekoć se govorilo kako trudnica mora jesti za dvoje. Kasnije se ustanovilo da to baš i nije tako i da trudnica zapravo ne mora baš jesti za dvoje, pa se trudnice upozoravalo da bi takvim pogledom na stvari mogle dobiti previše kilograma u trudnoći. Da, znamo, stalno se nešto mijenja, ali to je sasvim normalno. No, svaka žena koja je bila trudna zna da trudnoća iziskuje puno, puno energije.
Najnovije istraživanje iznenadilo je znanstvenike, ali ne i žene, pretpostavljamo. Naime, ustanovili su da energetski trošak trudnoće iznosi oko 50000 prehrambenih kalorija - daleko više nego što se dosad vjerovalo. Već čujemo trudnice kako govore „Aha! Znale smo!“
Da bi malo bolje pojasnili količinu kalorija, odnosno što to točno podrazumijeva, upotrijebili su nešto svima privlačno za usporedbu: tih 50000 kalorija dobiješ ako pojedeš otprilike 50 litara sladoleda. Hm, dobro je znati i imati mjeru, zar ne?
U studiji objavljenoj u četvrtak u časopisu Science, australski su znanstvenici procijenili da ljudska trudnoća zahtijeva gotovo 50000 prehrambenih kalorija tijekom devet mjeseci. Prijašnje procjene bile su niže jer su znanstvenici pretpostavljali da je većina energije uključene u reprodukciju pohranjena u fetusu, što je relativno malo.
No Dustin Marshall, evolucijski biolog sa Sveučilišta Monash, i njegovi studenti otkrili su da energija pohranjena u tkivima ljudske bebe čini samo oko 4 posto ukupnih energetskih troškova trudnoće. Ostalih 96 posto je dodatno gorivo potrebno vlastitom tijelu žene.
„Sama beba postaje pogreška zaokruživanja“, rekao je dr. Marshall. „Trebalo nam je neko vrijeme da to shvatimo.“
Žene ulažu puno energije
Ovo je otkriće proizašlo iz dugotrajnog istraživanja metabolizma koje je provodio dr. Marshall. Različite vrste moraju zadovoljiti različite zahtjeve za energijom. Toplokrvni sisavci, na primjer, mogu održavati stalnu tjelesnu temperaturu i ostati aktivni čak i kad temperatura padne, dok toplokrvni imaju nedostataka. Održavanje visoke stope metabolizma zahtijeva od sisavaca stalni unos energije. Hladnokrvna zmija, pak, može tjednima bez hrane.
Dr. Marshall odlučio je sastaviti potpuni popis energije koju deseci vrsta troše tijekom života. Shvatio je da većina ženki mora ne samo hraniti vlastita tijela, već mora uložiti i dodatnu energiju u svoje potomstvo.
Kad je dr. Marshall počeo proučavati utrošak energije u svrhu reprodukcije, nije mogao pronaći čvrste brojke. Neki su istraživači pretpostavili da neizravni troškovi - to jest, energija koju žene koriste za opskrbljivanje vlastitih tijela dok su trudne - mogu iznositi samo 20 posto izravne energije u tkivima bebe. Ali dr. Marshall nije vjerovao njihovim nagađanjima.
On i njegovi studenti odlučili su sami procijeniti koliko je energije potrebno. Istraživali su znanstvenu literaturu tražeći informacije poput energije pohranjene u tkivima svakog potomka. Također su tražili ukupnu stopu metabolizma ženki dok su se razmnožavale, što znanstvenici mogu procijeniti mjerenjem količine kisika koje majke troše.
„Ljudi su samo lutali, prikupljali svoje podatke o svojoj vrsti, ali nitko ih nije spajao“, rekao je dr. Marshall.
Kod žena trudnoća traje dugo
Skupljajući takve podatke, istraživači su procijenili troškove reprodukcije za 81 vrstu, od kukaca preko zmija do koza. Otkrili su da veličina životinje ima velik utjecaj na količinu energije koja joj je potrebna za reprodukciju. Na primjer, mikroskopske životinje zvane rotiferi zahtijevaju manje od milijuntog dijela kalorije da bi dobile jedno potomstvo. Nasuprot tome, bjelorepi jelen treba više od 112 000 kalorija da na svijet donese lane.
Najveće iznenađenje bilo je kada su dr. Marshall i njegovi studenti otkrili da je kod mnogih vrsta neizravni utrošak energije trudnoće veći od izravnog. Najekstremniji rezultati pojavili su se kod sisavaca. U prosjeku je samo 10 posto energije koju je ženka sisavca potrošila tijekom trudnoće otišlo u njeno potomstvo.
„Šokiralo me“, rekao je dr. Marshall. „Vraćali smo se izvorima mnogo puta jer se činilo nevjerojatno visokim na temelju očekivanja iz teorije.“
Studija nudi naznake zašto neke vrste imaju veće neizravne utroške energije od drugih. Zmije koje polažu jaja troše puno manje neizravne energije od zmija koje rađaju žive mlade. Zmije koje rađaju žive mlade moraju pružati podršku embrijima dok rastu unutar tijela, dok se majke koje polažu jaja mogu brže „riješiti“ svog potomstva.
Može postojati više razloga zbog kojih sisavci imaju ovako visoke neizravne utroške energije kod trudnoće. Dr. Marshall pretpostavlja da ljudi plaćaju posebno visoku cijenu jer žene ostaju trudne dulje nego većina drugih sisavaca. Također je istaknuo da novi rezultati mogu objasniti zašto ženke sisavaca ulažu toliko truda u brigu o svojim mladuncima nakon rođenja: zato što ulažu toliko truda, odnosno energije tijekom trudnoće.
„One već imaju ogromne nepovratne troškove u tom projektu“, rekao je dr. Marshall.