'Možemo postaviti pitanje je li izloženost igricama utjecala na pojavu ADHD-a kod djece ili se kod djece koja su već imala sklonost ADHD-u bilježi veći interes za igrice', kaže psiholog Davor Petrovčić
Djeca predškolske dobi koja dnevno provedu više od dva sata na pametnom telefonu, tabletu i gadgetima imaju sedam puta veću vjerojatnost da će razviti ADHD, odnosno neke loše oblike ponašanja, zaključili su znanstvenici koji su proučavali ponašanje djece u 2400 obitelji, prenosi 24sata.
Zato bi vrijeme koje djeca do pet godina provode igrajući se s njima trebalo ograničiti na pola sata ili manje na dan, a više vremena posvetiti tome da djeca borave i igraju se u prirodi i bave sportom.
"Naravno, nije preporučljivo da djeca previše vremena provode igrajući igrice, no teško je reći kolika je granica, jer to ovisi i o kakvom se sadržaju radi. Djeci ne možemo ograničavati pristup modernoj tehnologiji, a neke igrice mogu biti i korisne za razvoj mašte i kreativnosti", kaže psiholog Davor Petrovčić.
Agresivne igrice
"Ne znači da je dokazana uzročno posljedična povezanost između izloženosti djece igricama i promjena u ponašanju, odnosno ADHD-a. Naime, ovdje možemo postaviti pitanje je li izloženost igricama utjecala na pojavu ADHD-a kod djece ili se kod djece koja su već imala sklonost ADHD-u bilježi veći interes za igrice. Ako pretpostavimo da neke igrice koje su agresivne ili prikazuju neku vrstu razaranja mogu imati negativan utjecaj, to koliko će on biti negativan ovisi i o okolini", kaže i dodaje:
"Ako je djetetova okolina takva da ga podržava i stimulira te ako dijete ima i druge interese, tad igrice neće imati značajan utjecaj. One mogu stvoriti problem ako je to jedini interes, odnosno ako ne radi ništa drugo nego igra igrice kad god može i govori samo o njima".
U takvoj situaciji dijete se može poistovjećivati s virtualnim svijetom, pa ako je igrica agresivna, poistovjetiti s nekim junakom i probati se ponašati kao on, što može stvoriti probleme.
"U toj situaciji presudna je uloga roditelja, koji djetetu mora pomoći da razumije da junaci iz virtualnog svijeta često nisu poželjni u stvarnom svijetu", kaže sugovornik.
"Problem nije samo u igricama ili računalu, nego u činjenici da roditelji u pokušaju da mirnije obave neke poslove djeci dopuštaju igru s mobitelom ili im puštaju crtiće, što s vremenom izaziva ozbiljne promjene. Naime, fokus djeteta je tad usmjeren na snažne audiovizualne podražaje koji su im zanimljivi pa ih oni sve češće počinju tražiti", kaže Natalija Vuk, predsjednica Udruge Barbiel, koja se bavi obiteljskim savjetovanjem.
Dodaje kako je često slučaj da majka koja hrani bebu, kako bi mu skrenula pozornost i lakše ga nahranila, djetetu da mobitel pa tako fokus više nije na hrani, odijevanju, pripremama za izlazak i slično, nego na podražajima koje mu mobitel omogućuje.
"Djeci dajem mobitele ili tablete na 15 do 20 minuta na dan. Oni moraju biti vani, družiti se, čitati, igrati društvene igre", rekla nam je Silvija Ferara, profesorica iz Zagreba, majka Patrika (8) i Laure (6).
Savjeti kako što više smanjiti negativan utjecaj elektroničkih uređaja na dijete
- Potiči dijete na druge aktivnosti: sport, druženje s vršnjacima, na to da pomažu u kući, čitaju...
- Razgovaraj s djetetom o igricama i sadržajima koje gledaju, nastoj izbjeći one koje su prepune agresije, razaranja i slično.
- Ponudi mu igrice koje potiču na razmišljanje (različite slagalice, igre u kojima se vježbaju brzina reakcije i neke druge vještine).
- Ukloni elektroničke uređaje iz sobe u kojoj dijete spava i barem sat do dva prije spavanja te nakon buđenja skreni pažnju s njih te nemoj dopustiti igranje igrica tijekom jela.
- Pokaži djetetu primjerom - tijekom vremena koje obitelj provodi zajedno ugasite ili odložite sve elektroničke uređaje i posvetite se druženju, bez odgovaranja na elektroničku poštu ili SMS-ove.
