Iako su djeca s poremećajem iz spektra autizma često poznata po izbirljivosti u prehrani, nova studija pokazuje da upravo ti mali prehrambeni izazovi mogu skrivati ozbiljne nutritivne manjkove. Gotovo 40 % djece u istraživanju imalo je manjak vitamina D ili željeza, nutrijenata važnih za rast, razvoj i imunitet.
Nova studija provedena u Singapuru, objavljena u časopisu Nutrients pokazala je zabrinjavajuće učestale prehrambene nedostatke kod djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA). Gotovo 40 % djece imalo je manjak vitamina D ili željeza, a dio njih razvio je i anemiju. Iako su mnoga djeca s poremećajem iz spektra autizma poznata po izbirljivosti u prehrani, iznenađujuće je da ta navika nije bila ključni pokazatelj rizika – što znači da prehrambeni status treba pratiti kod sve djece s PSA, bez obzira na to kako jedu.
Istraživanje otkrilo visoku stopu nedostatka dvaju nutrijenata
Znanstvenici su retrospektivno analizirali podatke 241 djeteta s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma u dobi od 1 do 10 godina. Rezultati su pokazali da:
- 36,5 % djece ima manjak vitamina D,
- 37,7 % djece ima manjak željeza,
- a 15,6 % ima razvijenu anemiju zbog manjka željeza.
Ove brojke smatraju se vrlo visokima, osobito kada se uzme u obzir da je riječ o djeci u razvoju.
Djeca s poremećajem iz spektra autizma često imaju izazove s prehranom
Izbirljivost u jelu česta je kod djece s poremećajem iz spektra autizma. Ona može uključivati odbijanje određene hrane zbog teksture, boje, mirisa ili čak načina pripreme. No, zanimljivo je da istraživači nisu pronašli izravnu povezanost između izbirljivosti i prehrambenih nedostataka.
Drugim riječima: čak i djeca koja "dobro jedu" mogu imati manjak vitamina D i željeza, što znači da izvanjski dojam o prehrani nije dovoljan za procjenu nutritivnog statusa.
Tko je pod većim rizikom?
Rezultati su pokazali da su starija djeca i djeca koja nisu kineskog podrijetla bila u većem riziku od manjka vitamina D. Pretpostavlja se da razlike u pigmentaciji kože i smanjena izloženost suncu mogu utjecati na sposobnost tijela da stvori vitamin D.
Kod željeza, veći rizik za anemiju imali su stariji uzrasti, ali nije utvrđena jasna povezanost s etničkom pripadnošću ili izbirljivošću u prehrani.
Što ovo znači za roditelje?
Ovo istraživanje podsjeća na važnost redovitog nutritivnog praćenja djece s poremećajem iz spektra autizma. Manjak vitamina D može utjecati na zdravlje kostiju i imunitet, dok je željezo ključno za pravilan razvoj mozga i prevenciju umora, razdražljivosti i poteškoća s koncentracijom.
Zbog toga pedijatri i stručnjaci preporučuju:
- Redovitu kontrolu razine vitamina D i željeza u krvi,
- Uključivanje dodataka prehrani prema preporuci liječnika,
- Praćenje općih znakova poput umora, blijede kože ili lošeg apetita,
- Edukaciju i podršku roditeljima kako bi se lakše nosili s prehrambenim izazovima djece s PSA.
Manjak vitamina D i željeza nije rijedak kod djece s poremećajem iz spektra autizma, ali često prođe neprepoznato jer ne daje uvijek jasne simptome – a ni izbirljivost nije pouzdan pokazatelj. Upravo zato je preventivno praćenje i rano otkrivanje ključno za njihovo zdravlje, razvoj i kvalitetu života.
Ako imate dijete sa PSA, razgovarajte sa svojim pedijatrom o mogućnosti nutritivnog testiranja – i napravite prvi korak prema boljoj podršci vašem djetetu.
