''Porast broja dijagnoza velikim dijelom možemo pripisati većoj svijesti, boljem probiru i većoj spremnosti roditelja i stručnjaka da potraže i prihvate dijagnozu''
U posljednjih deset godina broj djece s dijagnozom poremećaja iz spektra autizma (ASD) znatno je porastao. Prema podacima američkog CDC-a, danas jedno od 31 djeteta ima dijagnosticiran autizam, što ga čini najčešćim neurorazvojnim poremećajem.
No to ne znači nužno da je autizma više nego prije, već da smo ga jednostavno naučili bolje prepoznavati.
“Porast broja dijagnoza velikim dijelom možemo pripisati većoj svijesti, boljem probiru i većoj spremnosti roditelja i stručnjaka da potraže i prihvate dijagnozu,” objašnjava Clain Udy, otac djeteta s autizmom i autor knjige Rebranding Autism.
I stručnjakinja za neurodiverzitet dr. Theresa Haskins ističe da današnje brojke ne pokazuju "epidemiju" autizma, nego napredak u prepoznavanju i dostupnosti pomoći: “Djeca u ranjivim zajednicama ranije su bila zanemarena ili pogrešno dijagnosticirana jer nisu imala pristup kvalitetnim procjenama,” kaže. “Sada roditelji više zagovaraju svoju djecu, a stručnjaci su bolje educirani”, prenosi Parents.
Dodaje i da je pogrešno uspoređivati statistike iz prošlosti s današnjima jer su se dijagnostički kriteriji promijenili. Danas se autizam češće dijagnosticira i kod djece koja bi u prošlosti dobila dijagnozu ADHD-a, jezičnih poremećaja ili OCD-a.
Dr. Ivy Chong, klinička psihologinja i stručnjakinja za autizam, objašnjava da autizam nastaje kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. “Istraživanja pokazuju da između 60% i 90% slučajeva autizma ima genetsku komponentu, ali ne postoji jedan ‘autistični gen’. To je kompleksan sklop više gena koji zajedno s utjecajem okoliša mogu povećati rizik.”
Neki od okolišnih čimbenika koji mogu igrati ulogu su starija roditeljska dob, majčin dijabetes, izloženost zagađenju zraka, niska porođajna težina i komplikacije pri porodu.
Umjesto da porast broja dijagnoza doživljavamo kao razlog za zabrinutost, stručnjaci savjetuju da ga vidimo kao znak napretka. Sve više djece dobiva pravovremenu pomoć, a i odrasli koji cijeli život nisu razumjeli svoja iskustva sada imaju priliku dobiti odgovore. Kako kaže Udy: “Autizam nije bolest koju treba izliječiti. To je način na koji mozak funkcionira – dio ljudske raznolikosti koji je oduvijek bio tu.”
