Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je nove brojke koje se odnose na djecu kojoj je dijagnosticiran autizam, a povećanje je mnoge zabrinulo. Ipak, kažu da se ne radi o „epidemiji“ i da nije potrebno paničariti.
Autizam je nešto s čim se sve više borimo i često konstatiramo kako je ovog poremećaja sve više oko nas. Neminovno je da brojke rastu, ali najnoviji podatci koje je iznio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) dodatno su iznenadile mnoge. Prema njihovoj evidenciji, jedno od 31 djeteta u Sjedinjenim Američkim Državama ima dijagnosticiran poremećaj iz spektra autizma (ASD) do svoje osme godine života.
Ove brojke ukazuju na činjenicu da je to znatno više u usporedbi s prijašnjim godinama. Primjerice, 2016. su brojke pokazivale da dijagnozu dobije svako 54. dijete, a na pragu ovog stoljeća, 2000. godine, te su brojke bile daleko manje – svakom 150. djetetu je dijagnosticiran autizam do dobi od osam godina.
Iako ovo djeluje kao dramatičan porast, stručnjaci naglašavaju da taj porast ne znači da više djece „dobiva" autizam, već da su dijagnostičke metode znatno unaprijeđene, a svijest među roditeljima i stručnjacima znatno porasla, pa se stoga – češće dijagnosticira.
Zašto su brojke sve veće?
Zachary Warren, jedan od autora CDC-ovog izvješća i izvršni direktor Instituta za istraživanje i tretman autizma pri Sveučilištu Vanderbilt, kaže da je najvažniji razlog porasta dijagnoza upravo bolje prepoznavanje simptoma.
„Nevjerojatno je koliko je autizam danas čest“, rekao je Warren. „Postali smo izuzetno učinkoviti u prepoznavanju i praćenju ovog razvojnog poremećaja.“
Dr. Alex Kolevzon, dječji i adolescentni psihijatar iz New Yorka, istaknuo je da roditelji ne trebaju paničariti.
„Ne radi se o epidemiji. Više djece se dijagnosticira jer više znamo – i to je dobra stvar,“ ističe.
Što se još zna o autizmu?
Istraživanje na temelju kojeg je izdano izvješće provodilo se na 16 lokacija u SAD-u, i to tako da se provjeravalo djecu od 8 godina, a analizirana su i djeca od 4 godine. U toj je dobnoj skupini omjer bio 1 u 34.
Zanimljivo je i da je kod dječaka tri puta češće dijagnosticiran autizam nego kod djevojčica, a dijagnoze su nešto češće među crnačkom i latino populacijom, što se također povezuje s boljim pristupom zdravstvenoj skrbi i informiranosti.
Što uzrokuje autizam?
To je pitanje na koje još nije pronađen jednostavan odgovor. Stručnjaci smatraju da ne postoji jedan uzrok, već niz genetskih i neuroloških čimbenika koji zajedno utječu na razvoj autizma. Iako se teorije o povezanosti cjepiva s autizmom i dalje povremeno pojavljuju u javnosti, znanstvena zajednica je jasna – takva veza ne postoji.
„Cjepiva ne uzrokuju autizam. To je više puta potvrđeno kroz brojna istraživanja na različitim kontinentima,“ naglašava dr. Kolevzon.
Što roditelji mogu učiniti?
Najvažnije je pratiti razvoj svog djeteta i reagirati ako se primijeti da se ne razvija u skladu s očekivanim razvojnim fazama. Rana intervencija može napraviti veliku razliku. Ako se pojave bilo kakve sumnje, uvijek je dobro obratiti se pedijatru – danas su stručnjaci bolje nego ikad opremljeni za prepoznavanje ranih znakova autizma, a podrška je sve dostupnija.
