Djeca su prirodno radoznala, a roditelji imaju ključnu ulogu u oblikovanju njihovog odnosa prema učenju. Uz poticajno okruženje i podršku, učenje može postati zabavno i inspirativno. Evo kako!
Čak se i stručnjaci spore oko toga što točno čini genijalca. Je li presudan IQ, emocionalna inteligencija (EQ), izvršne funkcije ili akademski uspjeh? Priroda ili odgoj? Genetika svakako igra ulogu, ali znanstvenici još uvijek raspravljaju u kojoj mjeri naslijeđe određuje inteligenciju.
Možeš li povećati šanse svog djeteta? Satovi klavira, učenje francuskog i žongliranje mogu pomoći, ali postoje i drugi faktori. Evo 15 stvari koje rade roditelji čija su djeca znatiželjna, snalažljiva i željna znanja:
1. Ograničavaju vrijeme ispred ekrana
Znanstvenici su otkrili da 30% djece mlađe od dvije godine ima televizor u svojoj sobi, a 59% ih gleda TV barem dva sata dnevno. Američka pedijatrijska akademija upozorava roditelje da ne izlažu bebe i malu djecu televiziji jer ekran ne može zamijeniti stvarnu interakciju s ljudima. Stručnjakinja za dječji razvoj, Roberta Golinkoff, ističe da je razgovor ključan za učenje jezika i kognitivni razvoj, a TV na to ne može odgovoriti na pravi način.
2. Dulje doje djecu
Istraživanje u Bjelorusiji pokazalo je da su šestogodišnjaci koji su kao bebe dulje i isključivo dojeni imali za 5% bolje rezultate na IQ testovima. Također su bili uspješniji u čitanju, pisanju i matematici. Genetičarka Ricki Lewis objašnjava da ljudsko mlijeko sadrži više masti nego kravlje mlijeko, što pomaže razvoju mozga.
3. Potiču djecu da sviraju instrument
Djeca koja sviraju klavir ili gudački instrument imaju 15% bolje rezultate u verbalnim vještinama. Brojna istraživanja potvrđuju povezanost glazbenih vještina s jezičnim sposobnostima i IQ-om. No, ostaje pitanje: postaju li djeca pametnija zahvaljujući glazbi ili su pametnija djeca sklonija učenju glazbe?
4. Uče djecu strpljenju
Djeca koja mogu odgoditi trenutnu nagradu (poput čekanja da pojedu keks) kasnije postižu 210 bodova više na SAT testovima (test sposobnosti koji se koristi kao prijemni ispit za upis na preddiplomske studije u SAD-u). Stručnjaci naglašavaju da uspjeh nije toliko povezan s IQ-om koliko s izvršnim funkcijama – sposobnošću kontrole impulsa, prebacivanja između zadataka i zadržavanja informacija u radnoj memoriji.
5. Svakodnevno im čitaju
Djeca čiji roditelji imaju barem 500 knjiga imaju 36% veću vjerojatnost da će završiti srednju školu i 19% veću vjerojatnost da će završiti fakultet. Roditelji koji vole čitati prenose tu ljubav na svoju djecu, što im pomaže u obrazovanju i općem razvoju.
6. Potiču tjelesnu aktivnost
Pretjerano sjedenje i manjak kretanja mogu negativno utjecati na školski uspjeh. Djeca s viškom kilograma postižu 11% lošije rezultate na testovima iz čitanja, a istraživači su povezali viši indeks tjelesne mase s lošijim ocjenama i češćim izostancima iz škole.
7. Aktivno se kreću s djecom
Aerobne aktivnosti mogu poboljšati izvršne funkcije mozga čak 100%. Molekularni biolog John Medina savjetuje roditeljima da se i sami uključe u fizičke aktivnosti sa svojom djecom jer to pozitivno utječe na njihov kognitivni razvoj.
8. Upisuju djecu u kvalitetan vrtić
Istraživanje provedeno u Michiganu pokazalo je da su osobe koje su pohađale vrtić 52% sklonije završiti srednju školu, a u kasnijem životu su bile uspješnije u karijeri i imale manju stopu kriminalnog ponašanja.
9. Uče djecu žongliranju
Žongliranje povećava volumen sive tvari u mozgu za 3%. Stručnjaci sa Sveučilišta Yale otkrili su da ova aktivnost poboljšava vizualnu pažnju i opće kognitivne sposobnosti.
10. Obogaćuju dječji rječnik
Djeca iz obitelji s nižim primanjima čuju četiri puta manje riječi godišnje od djece iz profesionalnih obitelji. Veći broj riječi u ranom djetinjstvu povezan je s boljim školskim uspjehom i razvijenijim jezičnim sposobnostima.
11. Potiču učenje stranih jezika
Djeca koja uče strani jezik najmanje dvije godine imaju 14% bolje rezultate na SAT testovima. Svaka dodatna godina učenja jezika dodatno poboljšava akademske rezultate.
12. Ograničavaju vrijeme provedeno uz videoigre
Djeca koja igraju videoigre više od dva sata dnevno imaju 9,4% lošije rezultate na školskim testovima. Prekomjerno igranje može negativno utjecati na učenje, čitanje, spavanje i društvene interakcije, piše Yourtango.
