Sve je veći broj pretile djece koja jedu visokokaloričnu hranu siromašnu hranjivim tvarima pa je vrlo bitno da svome djetetu osigurate zdravu i uravnoteženu prehranu
Nije tajna da se broj pretile djece u svijetu drastično povećao, a taj se negativan trend posebno odnosi na djecu mlađih dobnih skupina. Prema podacima iz 2002. godine od ukupno 39 zemalja Europe, SAD-a i Kanade, hrvatska su djeca po debljini bila na 29. mjestu što znači da su bila "mršavija" od prosjeka europskih zemalja. Međutim, taj se podatak tijekom godina mijenjao pa je sada Hrvatska na šestom ili sedmom mjestu po prekomjernoj tjelesnoj težini, proizlazi iz referentnih vrijednosti antropometrijskih mjera školske djece i mladih. U SAD-u je pretilost postala zdravstveni neprijatelj broj jedan jer se u posljednjih 30 godina broj pretile djece u SAD-u utrostručio.
Kako biste bili sigurni da ćete vašem djetetu osigurati zdravu i uravnoteženu prehranu, sljedećih pet nutrijenata svakako trebate uključiti u dječji jelovnik.
1. Kalcij
Jedna trećina djece u dobi između 4 i 8 godina ne dobiva dovoljno kalcija. Kalcij je bitan za razvoj kostiju, a manjak kalcija može usporiti rast i povećati rizik od osteoporoze kasnije u životu, osobito kod djevojčica. Vrlo je bitno da vaše dijete stekne naviku jesti hranu bogatu kalcijem u ranoj dobi. Mnoge namirnice bogate kalcijem u sebi sadrže i vitamin D koji ne samo da jača kosti, već i pomaže u prevenciji dijabetesa i nekih drugih bolesti. Namirnice koje sadrže veće količine kalcija su sir, jogurt, mlijeko, žitarice, narančin sok, sojino mlijeko.
2. Vitamin E
Prema nekim istraživanjima provedenim u SAD-u, čak 80 posto djece mlađe od osam godina, uključujući dvije trećine predškolaca, ne dobiva svoju dnevnu dozu vitamina E. Ovaj je vitamin vrlo važan za rad imunološkog sustava i snažan je antioksidans te sprječava štetne procese oksidacije u organizmu. Namirnice bogate vitaminom E su avokado, orasi, lješnjaci, maslac od kikirikija, sjemenke suncokreta, umak od rajčica, pšenične klice, špinat.
3. Vlakna
Poboljšavaju probavu, daju osjećaj sitosti i mogu prevenirati prejedanje jer utječu na smanjenje želje za hranom. Vlakna upijaju vodu, bubre u crijevima te time povećavaju volumen stolice, poboljšavaju peristaltiku crijeva i ubrzavaju njihovo pražnjenje. Iako je službena preporuka da djeca trebaju uzimati od 19 do 25 grama vlakana dnevno (skoro kao i odrasli), trebali bi se ipak držati "pravila pet", odnosno dobi svog djeteta dodajte pet kako biste dobili minimalnu dnevnu količinu vlakana u gramima. Primjerice, četverogodišnjak bi trebao pojesti najmanje devet grama vlakana dnevno. To su otprilike dvije kriške integralnog kruha, pola šalice jagoda i pola šalice smeđe riže.
4. Kalij
Mnoga djeca dobivaju 60 posto kalija manje od preporučene dnevne doze i to najviše zato što im prehrana nije bogata voćem i povrćem. Kalij je od vitalne važnosti za kontrakciju mišića i pravilan rad živčanog sustava. Isto tako, kalij je važan za održavanje koncentracije i djelovanje magnezija, minerala neobično važnog za rad srca. Namirnice bogate kalijem su banane, naranče i sok od naranče, bijeli i slatki krumpir, jogurt, mlijeko, dinja, suhe marelice, rajčica, bakalar.
5. Željezo
Neka su istraživanja pokazala da oko 20 posto djece u dobi od jedne do tri godine ne dobiva dovoljno željeza. Niska razina željeza posebno je česta kod pretile djece koja jedu visokokaloričnu hranu siromašnu nutrijentima. Željezo ima vrlo važnu ulogu u fizičkom i mentalnom razvoju djece. Pomaže kod stvaranja hemoglobina koji prenosi kisik svim stanicama u tijelu, uključujući i stanice mozga. Nedostatak željeza nazivamo anemija, a kronični deficit željeza može izazvati probleme s učenjem i probleme u ponašanju. Neki liječnici smatraju i da niske razine željeza povećavaju i rizik od trovanja olovom jer se povećava apsorpcija olova u krvi. Novorođenče potrebne količine željeza dobiva iz majčinog mlijeka, a zalihe su obično dovoljne za prvih nekoliko mjeseci života. Željezo je i sastavni dio zamjenskog mlijeka.
Namirnice bogate željezom su crveno meso, jaja, grah, leća, slanutak, špinat, brokula, sjemenke, suhe šljive i marelice, integralna pšenica, ječam, većina orašastih plodova. Ako se uz te namirnice unosi i hrana bogata vitaminom C, znatno će se povećati apsorpcija željeza.
