Postoje neke bolesti i stanja koja zbunjuju znanstvenike, liječnike, stručnjake… Jedno od tih stanja je definitivno autizam. Čini se da je znanost otkrila što bi ga moglo uzrokovati…
Autizam je definitivno jedna od većih zagonetki među stanjima i bolestima koja se javljaju kod djece. Ne može se liječiti, nije kod svakog jednako, svaki pacijent zahtijeva drukčiji pristup, nema pravila što „radi“ bolje, a što ne „radi“ uopće, a nije poznat niti točan uzrok.
No, čini se da se ovo posljednje mijenja. Znanstvenici su možda otkrili vezu između rizika od autizma kod djece i masnih kiselina u krvi iz pupkovine. Kako bi rasvijetlili moguće uzroke autizma, znanstvenici sa Sveučilišta Fukui istraživali su poveznicu između višestruko nezasićenih masnih kiselina (PUFA) u uzorcima krvi iz pupkovine i rezultata autizma kod 200 djece.
Znanstvenici vjeruju da bi ovo novo saznanje moglo biti ključno za razumijevanje, dijagnosticiranje, pa čak i potencijalno prevenciju poremećaja iz autističnog spektra (ASD).
Tijekom ove studije znanstvenici su identificirali određeni spoj u kiselini krvi iz pupkovine, nazvan diHETrE, koji bi mogao imati „snažne implikacije“ na ozbiljnost poremećaja iz spektra autizma.
„Razina diHETrE u krvi pupkovine pri rođenju značajno su utjecale na naknadne simptome ASD-a kod djece, a također je bila povezana s oštećenim adaptivnim funkcioniranjem“, rekao je u izjavi Hideo Matsuzaki, autor studije i profesor mentalnog razvoja djeteta na Sveučilištu Fukui, te dosao: „Ovi nalazi sugeriraju da je dinamika diHETrE tijekom fetalnog razdoblja važna u razvojnoj putanji djece nakon rođenja.“
Točnije, autori su otkrili da su više razine diHETrE povezane s poteškoćama u društvenim interakcijama, dok su niske razine povezane s ponavljajućim i restriktivnim ponašanjem kod djece. Značajno je da je ova korelacija bila izraženija kod djevojčica nego kod dječaka.
Uzorci pupkovine prikupljeni su i sačuvani odmah nakon rođenja djece. Simptomi ASD-a kod te iste djece procijenjeni su kasnije u dobi od 6 godina uz pomoć njihovih majki. Sve u svemu, rezultati ovog istraživanja sugeriraju da bi mjerenje razine diHETrE pri rođenju uskoro moglo postati vrijedan alat za predviđanje rizika od razvoja ASD-a kod djeteta.
„Učinkovitost rane intervencije za djecu s ASD-om dobro je utvrđena i njezino otkrivanje pri rođenju moglo bi poboljšati intervenciju i podršku djeci s ASD-om“, dodao je Matsuzaki.
Također je rekao da bi inhibicija metabolizma diHETRE tijekom trudnoće mogla biti obećavajući put za prevenciju ASD osobina kod djece, iako je potrebno provesti još puno više istraživanja na ovom području.
Matsuzaki je još rekao: „CYP metabolizam stvara i epoksi masne kiseline (EpFA), koje imaju protuupalne učinke, i dihidroksi masne kiseline, ili 'diole', koji imaju upalna svojstva. Pretpostavili smo da će dinamika metabolita CYP-PUFA tijekom fetalnog razdoblja, odnosno niže razine EpFA, više razine diola i/ili povećani metabolički enzimi EpFA utjecati na simptome ASD-a i poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju kod djece nakon rođenja.“
Autori studije vjeruju da ovi nalazi „otvaraju put koji obećava“ za razotkrivanje misterija ASD-a, potencijalno dovodeći do poboljšane dijagnostike i liječenja.
