Endometrioza: Sve što trebaš znati o čestom uzroku neplodnosti

Smatra se da svaka peta žena mlađa od 40 godina ima endometriozu, a da svega 2 do 4 posto žena u menopauzi ima ovaj poremećaj. Rizik za endometriozu je 10 puta veći ako je obiteljska anamneza pozitivna, odnosno ako postoji podatak da je poremećaj imala majka ili baka.

Što je endometrioza?

"Endometrioza je poremećaj u kojem se sluznica endometrija nalazi izvan njenog uobičajenog mjesta (maternica) te se to tkivo implantira u okolnim organima (najčešće jajnik, jajovod, potrbušnica, ali često i u dubokim strukturama - mokraćnim putevima, crijevima, svezama koje drže maternicu u fiksnom stanju itd), hormonski reagira na cikličke promjene hormona jajnika te se širi i uzrokuje brojne probleme, između drugog i začepljenje jajovoda s posljedičnom neplodnošću", objašnjava ginekolog dr. sc. Erden Radončić. 

Za sada su aktualne dvije teorije koje objašnjavaju zbog čega se sluznica maternice nalazi izvan svog osnovnog organa tj. maternice, ali i jedna i druga imaju svoje nedostatke i nijedna ne može potpuno objasniti zbog čega se stanice endometrija nalaze na netipičnim mjestima. Lokalizacija je najčešća u maloj zdjelici, na površini jajnika, između mokraćnog mjehura i debelog crijeva, na ligamentima maternice, rijetko na površini dijafragme i to češće s desne strane. Jako rijetko se to tkivo može naći i na nekim drugim mjestima izvan trbušne šupljine kao što su pluća.

Endometriotično tkivo je osjetljivo na spolne hormone jednako kao i normalna sluznica maternice – raste, zadebljava i naposljetku se ljušti. Za vrijeme menstruacije, žena s endometriozom krvari ne samo iz maternice, nego i iz svih tih otočića endometrija izvan maternice. Nakupljena krv podražuje organe i izaziva iritaciju, grčeve i bol. Često se pojavljuju i vezivne, ožiljkaste priraslice koje mogu pridonijeti nastanku kronične boli. Te priraslice u kasnijem razvoju bolesti mogu napredovati toliko da ometaju rad organa i dovode do njihove disfunkcije.

Možda te zanima... Endometrioza: Simptomi, liječenje i trudnoća Trudnoća

Simptomi endometrioze

Simptomi endometrioze variraju. Neke žene imaju blage simptome, ali druge mogu imati umjerene do ozbiljne simptome. Ozbiljnost i jačina boli ne ukazuje na stupanj ili fazu stanja. Možda imaš blagi oblik bolesti, a opet imaš mučnu i jaku bol. Također je moguće imati težak oblik i imati vrlo malo nelagode, piše Healtline.

Endometriozu karakteriziraju bolovi. Iako su bolovi karakteristični tijekom mjesečnice, bolovi uzrokovani endometriozom su mnogo intenzivniji od uobičajenih menstrualnih grčeva.

Ostali simptomi koji prate endometriozu su:

• Izrazito bolne menstruacije
• Bol u donjem dijelu trbuha ili leđa, neposredno prije i za vrijeme mjesečnice
• Pojačano krvarenje za vrijeme mjesečnice ili krvarenje između dvije menstruacije
• Neplodnost
• Grčevi u nogama i zdjelična bol koji počinju prije menstruacije i nastavljaju se nakon prestanka menstruacije
• Bolovi tijekom spolnog odnosa ili nakon njega
• Umor

Foto: Shutterstock

Kako se dijagnosticira endometrioza?

Dijagnoza endometrioze ponekad može biti otežana, osobito na početku bolesti kada su simptomi često suptilni ili neprimjetni. 

Ginekolog može posumnjati na endometriozu u žene koja ima tipične simptome ili neobjašnjivu neplodnost. Ginekološka pretraga može pokazati uredan nalaz, no ponekad žena može osjećati bol tijekom pretrage ili liječnik može napipati nakupinu tkiva iza maternice ili blizu jajnika. Tkivo sluznice maternice se rijetko može naći i u stidnici, vratu maternice, rodnici, pupku (umbilikusu) ili ožiljcima nakon kirurškog zahvata.

Ginekolog će dijagnozu postaviti na osnovu anamneznih podataka i vizualizacijskih metoda. Ultrazvuk može poslužiti za prikaz većih endometriotičkih žarišta i endometrioma na jajniku. Također, magnetska rezonanca (MR) može biti dobra dopuna ultrazvučnom nalazu, osobito ako se radi o dubokoj zdjeličnoj endometriozi. U nekih bolesnica može biti povišen marker CA-125 koji je koristan za praćenje razvoja bolesti, ali on može biti povišen i kod nekih drugih stanja pa nije dobar za postavljanje dijagnoze.

Međutim, jedina sigurna dijagnostička metoda je ona invazivna  – laparoskopija. Kad se endometrioza ustanovi laparoskopski, ponekad se razmjeri vide tek na klasičnoj operaciji. Ona tada može trajati daleko dulje nego što je planirano zbog otkrivenih promjena, osobito na crijevima.

Možda te zanima... 'Endo trbuh' - neugodan simptom o kojem se sve više govori Trudnoća

Liječenje endometrioze

Odluku o načinu liječenja endometrioze donose zajedno pacijentica i ginekolog. Liječenje ovisi o životnoj dobi pacijentice, proširenosti i mjestu zahvaćenosti, o tome kakve tegobe ima i koliko joj te tegobe umanjuju kvalitetu života, je li endometrioza uzrok neplodnosti te drugim čimbenicima.

Koji pristup liječenju će ginekolog odrediti ovisi o kliničkoj slici, veličini endometriočkih cista, njihovoj raširenosti, simptomima bolesti te o planovima pacijentice za skorim ostvarivanju trudnoće:

• hormonska terapija može usporiti rast tkiva endometrija i spriječiti nove implantacije endometrijskog tkiva
• oralna kontracepcija
• agonisti i antagonisti hormona koji oslobađa gonadotropin (Gn-RH)
• progesteronska terapija
• operativni zahvat koji se najčešće izvodi laparoskopski, a u teškim i slučajevima pristupa se klasičnim abdominalnom pristupu

Ako žena ima umjerenu do izraženu endometriozu, može biti nužan kirurški zahvat. Liječnik odstranjuje što više krivo smještenog tkiva, nastojeći očuvati ženinu sposobnost rađanja. Često se tkivo odstranjuje za vrijeme laparoskopije, kada se postavlja i dijagnoza. Kirurško je odstranjenje obično potrebno kada su otoci endometralnog tkiva veći od 3 do 5 centimetara u promjeru, kada postoje izražene priraslice u donjem dijelu trbuha i zdjelici, te kada endometralno tkivo zatvara oba jajovoda kao i kada uzrokuje jaku bol u donjem trbuhu i zdjelici koja ne popušta ni nakon primjene lijekova. Međutim, kirurško odstranjenje samo je privremena mjera; u većine žena endometrioza se vraća. Nakon odstranjenja endometralnog tkiva stopa trudnoće iznosi od 40% do 70%, ovisno o izraženosti bolesti; medikamentno liječenje još povećava ovu stopu.

Oralnim pilulama protiv začeća mogu se usporiti napredovanje bolesti nakon terapije lijekovima ili kirurškog odstranjenja endometralnog tkiva. U slučaju da bolest napreduje, ne reagira na terapiju lijekovima, a simptomi se pogoršavaju te ako žena ne želi više rađati, primjenjuje se kirurško uklanjanje maternice i jajnika.

Može li se endometrioza povući?

Endometrioza i neplodnost

Glavna i česta komplikacija endometrioze je neplodnost. U prosjeku, 1/3 žena koje boluju od endometrioze imaju problema s neplodnošću i nemogućnošću lakog ostvarenja trudnoće. Neplodnost je najčešća kod težih oblika endometrioze, dok se nerijetko događa da kod blagog ili umjerenog oblika endometrioze žena uspije ostati trudna i iznijeti trudnoću do kraja.

Pacijentice koje ne uspijevaju ostvariti trudnoću upućuje se na IVF postupak.

Koji su najčešći uzroci neplodnosti?

Endometrioza i prehrana

Nekoliko prehrambenih savjeta:

• Neka 50 posto tvoje prehrane čine sirovo povrće i voće te soja i proizvodi od soje.
• Unosi isključivo cjelovite žitarice i proizvode od punog zrna žita, a rafinirane žitarice posve izbaci iz prehrane.
• Preporučuje se unos sjemenki i orašastih plodova kao međuobrok ili kao dodatak jelima
• 'Zeleni napitak' načinjen od zelenog lisnatog povrća učini dijelom svakodnevne rutine
• Potrebno je maksimalno ograničiti unos alkohola, kofeina, mlijeka i mliječnih proizvoda, pržene hrane, junk fooda, hrane koja sadrži aditive, industrijske hrane, hrane bogate solju i šećerom.
• Savjetuje se postiti 3 dana prije svake menstruacije i piti samo voćne sokove.

Možda te zanima... Prirodni pripravci za liječenje ženske neplodnosti Trudnoća