Oralna hormonska kontracepcija ili popularnije pilula primjenjuje se kao učinkovita zaštita od neželjene trudnoće. Današnja pilula sadrži otprilike pet puta nižu razinu hormona u odnosu na prve oralne kontraceptive
Bez obzira na navedeno, u Hrvatskoj je razina korištenja učinkovite kontracepcije još uvijek niska. Glavni razlozi su nedostatak općeg znanja o reprodukciji, neinformiranost o učinkovitosti pojedinih metoda kontracepcije te pogrešne informacije o hormonskoj kontracepciji.
Nažalost, zbog velikog broja pacijenata u ginekološkim ordinacijama većina žena u ambulanti provodi prosječno od 5 do 10 minuta. U tako kratkom vremenu nemaju uvijek priliku postaviti pitanja o kontracepciji koja ih zanimaju pa čak ni ona najvažnija koja bi trebale pitati. Iz tog razloga ne mogu ni dobiti prave informacije o odgovarajućoj kontracepciji. Stoga smo ključna pitanja o pilulama (OHK), koja zanimaju i naše čitateljice, odlučili postaviti dr.sc. Miri Šimunu Alebiću, dr.med., specijalistu ginekologije i porodništva te subspecijalistu humane reprodukcije iz Specijalne bolnice Podobnik.
1. Jesu li pilule sigurna zaštita od neželjene trudnoće?
Dr. Alebić: Pilule ili oralna hormonska kontracepcija (OHK), spadaju u najsigurnije metode sprečavanja neželjenog začeća, a kod pravilnog uzimanja zaštita započinje gotovo odmah.
2. Je li istina da su učinkovite i u liječenju?
Dr. Alebić: Osim u sprečavanju neželjene trudnoće, OHK su učinkovite i u regulaciji menstruacijskog ciklusa, uzimanje smanjuje intenzitet krvarenja, a time i vjerojatnost pojave anemije. Također, povoljni učinci se mogu očekivati kod bolnih menstruacija i predmenstrualnog sindroma (PMS-a).
3. Kome se sve preporučuju i je li potrebno napraviti pretrage?
Dr. Alebić: U cilju zaštite od neželjene trudnoće mogu ih uzimati sve mlade žene bez ozbiljnih zdravstvenih rizika koje se uglavnom može procijeniti kvalitetnom anamnezom. Ipak, korisnice se može uputiti i na određivanje testova funkcije jetre, bubrega, koagulacije i štitnjače te ispitivanje tolerancije glukoze, mikrobiološke analize i analizu lipidnog statusa, ako se za to ukaže potreba.
4. Mogu li se javiti nuspojave?
Dr. Alebić: Kao i na lijekove bilo koje druge vrste, nuspojave se mogu javiti i tijekom uzimanja OHK. Uglavnom su slabijeg intenziteta i prolaze nakon nekoliko dana do tri mjeseca od početka uzimanja, a najčešće se odnose na pojavu slabog intermenstruacijskog krvarenja, tzv. „mrljanja“.
5. Tko ne bi smio uzimati pilule?
Dr. Alebić: OHK se ne trebaju preporučiti osobama s nekontroliranom hipertenzijom, tromboembolijskim, kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, dijabetesom s vaskularnim komplikacijama, tumorima jetre ili karcinomom dojke, a treba ih izbjegavati i u slučaju migrena praćenih neurološkim simptomima, kod dugotrajne imobilizacije nogu te u pušačica starijih od 35 godina. Često se čuje i da je uzimanjem OHK ograničeno uzimanje velikog broja lijekova zbog mogućnosti interakcije. Osobito su često ispitivane interakcije s antibioticima, zbog velike vjerojatnosti njihove usporedne primjene. No, u tim istraživanjima, štetna povezanost nije ustanovljena, osim za rifampicin koji se koristi u liječenju tuberkuloze.
6. Što će se dogoditi nakon prestanka uzimanje pilule?
Dr. Alebić: Nakon prestanka uzimanja, uglavnom se već u sljedećem ciklusu uspostavlja normalni menstruacijski ciklus s mogućnošću začeća. U slučaju propuštanja jedne tablete, treba je uzeti što prije i dalje nastaviti prema redovitom rasporedu, bez potrebe za dodatnom zaštitom.
7. U kojim situacijama je potrebno javiti se liječniku prilikom uzimanja pilula?
Dr. Alebić: Liječniku se dobro javiti kod pojave izraženog osipa, čvorića u dojkama, glavobolje ili migrene te u slučaju poteškoća s vidom ili govorom, kod boli ili oticanja nogu (osobito bol u listovima), gubitka svijesti, boli u prsnom košu ili trbuhu, nedostatka daha, utrnulosti ruku ili nogu i iskašljavanja krvi.